Zbog promjene klime vrijeme bi se u Europi moglo svake godine mijenjati iz krajnosti u krajnost od velikih suša do poplava, piše časopis New Scientist.

Ljeti 2003. velika vrućina u Europi uzrokovala je smrt gotovo 35 tisuća osoba, a presušile su i mnoge rijeke, dok je u 2002. središnja je Europa pretrpjela velike štete od poplava.

Smatra se da su oba događaja uzrokovana "planetarnim valom", koji izaziva pojavu posebnoga vremena u određenom dijelu svijeta. Suša iz 2003. izazvana je duljim razdobljem s visokim tlakom zraka, a do poplave u 2002. došlo je nakon što se u Europi dulje vrijeme zadržao niski tlak.

Planetarni valovi su blage promjene atmosferskoga tlaka koje izaziva okretanje Zemlje. Planetarni valovi obično lagano obilaze planet, donoseći i promjene vremena.

No, ako se broj planetarnih valova podudara s okretanjem Zemlje oko Sunca, najviše i najniže vrijednosti kod promjena tlaka zraka počnu se podudarati s okretajima, pa se počnu pojavljivati na istome mjestu, a njihova se snaga pojačava.

Takva "rezonancija" postat će češća ako se skrati duljina tih planetarnih valova, a očekuje se da će se baš to dogoditi zbog zagrijavanja planeta, upozorava Vladimir Petoukhov iz Instituta za istraživanje klimatskih promjena u Potsdamu (Njemačka).

Vladimir Petoukhov je predviđanja o promjenama temperature na Zemlji unio u računalni model koji prati kretanje planetarnih valova. Iako je danas "rezonancija" (jačanje utjecaja na istome mjestu) rijetka, Petoukhov je izračunao da bi se za dvadeset godina mogla javljati čak svake godine.

"U Europi bi se svake druge godine događale poplave, a u godinama bez poplava vladale bi suše", smatra John Schellnhuber, voditelj istraživanja u Centru Tyndall za istraživanje klimatskih promjena, u Norwichu (Velika Britanija).

Iako je riječ o preliminarnim rezultatima istraživanja, Petoukhov misli da bi se sličan učinak mogao pojaviti i na drugim kontinentima.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji Američke udruge za promicanje znanosti u Seattleu.