Foto: Index/FaH

AKO jučer predstavljena izvješća Agrokorovih kompanija nisu kriminal, onda bi ministar financija Zdravko Marić slobodno mogao predložiti da se ukine obveza vođenja poslovnih knjiga, pa će svima biti lakše i jeftinije poslovati.

>> PROUČILI SMO IZVJEŠĆE Crne prognoze revizora, boje se da Konzum neće opstati

>> Drugi čovjek Sberbanka: Neka Hrvatska plati Agrokorov dug

Možemo si u blokiće zapisivati tko ima kakvu imovinu i kome što treba platiti. Zašto plaćati računovodstva i knjigovodstva ako je svejedno je li imovina dvije milijarde kuna veća ili manja i postoje li računi za 150 milijuna kuna troškova, a upravo smo takve greške mogli vidjeti u izvješćima nekih Agrokorovih kompanija.

Marić, kao direktor za međunarodno financiranje, nema pojma kakva su izvješća

Ako se ipak radi o kriminalu, a prave razmjere ćemo doznati u ponedjeljak, kada se objavi izvješće za krovnu kompaniju, onda je Zdravko Marić, ministra financija i bivši Todorićev direktor, dobio još jednu priliku da podnese ostavku, prestane se blamirati i olakša poziciju svima oko sebe.

Marić se dosad uglavnom branio da s obzirom na svoju poziciju u Agrokoru nije bio odgovoran za sastavljanje financijskih izvješća - što je točno - no da nije znao što se i kako radilo, u to će malo tko povjerovati.

Marić je u Agrokoru bio izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala te je time, kako i sam navodi u službenoj biografiji, bio odgovoran za međunarodno financiranje, odnose s investitorima te spajanja i preuzimanja kompanija. Posao mu je bio da pred onima koji daju novac prezentira poslovanje, da s njima komunicira i uvjeri ih da je Agrokor kvalitetna kompanija kojoj vrijedi dati milijarde kuna ili eura.

S obzirom na gubitke koje sada zbrajaju Todorićevi kreditori, sumnjamo da će im Marić ostati u lijepom sjećanju.

Je li Marić mogao znati kakvo je stanje u kompaniji? Naravno da je mogao, a i s obzirom na svoju funkciju i morao, bez obzira na to što izvješća nije potpisivao.

Guverner HNB-a kaže da su svi znali što se događa u Agrokoru

Ne samo da je ekipa iz Agrokora znala da im kompanija pleše po rubu, već su to - kako je rekao guverner HNB-a Boris Vujčić - svi znali.

Vujčić koji se i sam našao na udaru kritika zbog Agrokora, sredinom travnja u intervjuu za Novu TV rekao je da se još 2012. tijekom nadzora banaka vidjelo da neke imaju preveliku izloženost toj kompaniji.

"Mi radimo svoj posao i ne možemo nikada iznositi podatke o određenim bankama, kao ni o određenim poduzećima. To je zaštićeno supervizorskom tajnom, ali danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor... Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva", rekao je tada Vujčić.

Bez obzira na to ima li Marić amneziju ili nikada ništa i nije znao, kao bivši, visokopozicionirani djelatnik Agrokora teško da je pogodan za funkciju ministra financija. Porezna uprava koja bi svojim radom trebala sprječavati da se događaju slučajevi poput Agrokora, iako je formalno neovisna u radu, spada u Marićevo ministarstvo.

Da je Marić svjestan da ga karijera kod Todorića dovodi u potencijalni sukob interesa i tako ograničava u radu, vidjelo se i iz slučaja HBOR-ovih kredita, kada se kao predsjednik Nadzornog odbora morao izuzeti iz odlučivanja o financiranju Agrokora.

Veze između Todorića i državne administracije bile su uvijek duboke i vrlo čvrste. Uz pomoć države sagradio je svoje poslovno carstvo, za koje se sada ispostavilo da nije carstvo, nego financijski balon. A sad se možemo jedino nadati da štetu koja je nastala pucanjem tog balona ponovno neće platiti građani jer se država uplela i u raspad Agrokora.

Agrokorovi ljudi na visokim državnim funkcijama

Veze države i Agrokora očituju se i u brojnim kadrovskim transferima. Todorićevi ljudi na visokim državnim funkcijama, osim Marića, bili su Željko Rohatinski, Damir Kuštrak, Maja Brinar...

Bivši guverner Hrvatske narodne banke, nakon odlaska s te funkcije zaposlio se u Agrokoru, na mjestu savjetnika Ivice Todorića.

Iz Agrokora je i došao na čelo HNB-a, 2000. godine, kada ga je na tu funkciju postavio Ivica Račan.
Odnos Todorića i Rohatinskog došao je u središte pozornosti nakon što se pojavila informacija da je Agrokor kupio propalu tvrtku u vlasništvu Marije Rohatinski, supruge bivšeg guvernera.

Radilo se o maloj tvrtki sa svega četiri zaposlena koja niz godina imala samo gubitke, a jedina imovina bila joj je obiteljska kuća Rohatinskog na Bukovcu. Tvrtka je u trenutku preuzimanja imala dug od preko pet milijuna kuna, a nekoliko godina nakon preuzimanja je ugašena.

Novcem dobivenim od prodaje tvrtke Marija Rohatinski otkupila je kuću. Mnogi su tu poslovnu akrobaciju tumačili kao veliku Todorićevu uslugu Rohatinskom.

Osim Rohatinskog, bilo je još nekoliko osoba koje su iz Todorićeve kompanije prešle na državne funkcije.

Jedan od istaknutijih je Damir Kuštrak koji je 2000. godine s mjesta potpredsjednika Agrokora došao u Ministarstvo financija na mjesto pomoćnika ministra.

Funkciju u izvršnoj vlasti te je godine preuzela i Maja Brinar koja je do preuzimanja funkcije u Ministarstvu gospodarstva bila izvršna potpredsjednica Agrokora za financije.

Kakvo su rezultati te "suradnje" Todorića i države, danas je valjda svima jasno.