BROJ potvrđenih slučajeva koronavirusa u svijetu prešao je 110 tisuća, a broj umrlih 3800. Iako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još nije proglasila pandemiju, zaraza je potvrđena u čak 100 zemalja, a COVID-19 će se vjerojatno proširiti u gotovo sve zemlje svijeta.

Lancet, jedan od najprestižnijih i najutjecajnijih medicinskih časopisa na svijetu, objavio je članak na temu globalnih napora za zaustavljanje epidemije znakovitog naslova "COVID-19: Premalo, prekasno?".

Epidemija u Italiji šokirala je cijelu Europu, a unatoč jučerašnjem uvođenju stroge karantene u najteže pogođenoj regiji Lombardiji, broj mrtvih narastao je na 366. Italija je postala epicentar za daljnje širenje epidemije Europom, uključujući Hrvatsku, u koju su se prvi zaraženi vratili iz posjeta Italiji. 

Ministri zdravstva različitih zemalja pokušavaju implementirati prikladne mjere kako bi zaustavili ili barem usporili širenje koronavirusa, ali rok očito istječe, piše Lancet, a njihovo djelovanje dosad je bilo sporo i neučinkovito. Postoji stvarna opasnost da su ove zemlje napravile premalo i prekasno reagirale da zaustave epidemiju. 

WHO nahvalio Kinu: Najambiciozniji, najagilniji i najagresivniji napor za stavljanje epidemije pod kontrolu u povijesti

To je u frapantnom kontrastu prema energičnim javnozdravstvenim mjerama koje je provela Kina nakon izbijanja epidemije koje je WHO u izvještaju o svojoj zajedničkoj misiji s kineskim službama opisao kao vjerojatno "najambiciozniji, najagilniji i najagresivniji napor za stavljanje epidemije pod kontrolu u povijesti". 

Izgleda da je Kina svojim mjerama uspjela izbjeći značajan broj slučajeva zaraze i smrti, iako su ti napori imali teške posljedice za njeno gospodarstvo, piše Lancet. I zaista, evidencija pokazuje da je broj slučajeva gotovo potpuno prestao rasti u Kini, ne računajući Hong Kong: 29. veljače ukupni broj zaraženih iznosio je 79.824, a 8. ožujka 80.735, ni tisuću više. Broj novih slučajeva počeo je padati još početkom veljače i sad je na razini samog početka epidemije. 

WHO je u svom izvještaju preporučio da zemlje aktiviraju najvišu razinu protokola za nacionalni odgovor kako bi osigurale odgovor u kojem sudjeluje čitavo društvo i čitava država, što je potrebno kako bi se širenje virusa stavilo pod kontrolu.

Razvijene zemlje nisu naučile lekciju od Kine

Lancet također ističe ulogu koju je u Kini odigrao "snažni administrativni sustav koji se može mobilizirati u vrijeme prijetnje, zajedno sa spremnošću kineskog naroda da slijedi stroge javnozdravstvene procedure".

Iako liberalno-demokratske zemlje nemaju kinesku kontrolu nad ekonomijom, predsjednici i premijeri mogu naučiti važne lekcije iz kineskog iskustva - a sve upućuje na to da nisu naučili te lekcije, piše Lancet. 

Glavni razlog za strah zbog koronavirusa je pitanje kako će se s njim nositi zemlje sa slabijim zdravstvenim sustavom, one čiji dijagnostički laboratoriji, intenzivne jedinice i druga infrastruktura ne budu imale kapaciteta za sve slučajeve zaraze. Primjerice, većina zemalja subsaharske Afrike i mnoge bliskoistočne i južnoameričke zemlje nisu spremne za epidemiju koronavirusa. 

Javnozdravstvene mjere kao što su nadzor, iscrpno praćenje kontakata, društveno distanciranje, ograničenje putovanja, obrazovanje javnosti o higijeni, osiguravanje cjepiva za gripu za one slabog zdravlja i narušenog imuniteta te odgađanje operacija i medicinskih usluga koje nisu nužne - sve to može pomoći u usporavanju širenja zaraze i smanjivanju pritiska na bolnice. 

Vlasti trebaju djelovati brže i agresivnije

Na pojedinim zemljama je da odluče gdje će povući crtu u implementaciji ovih mjera, ocjenjuje Lancet. Pritom će morati odvagati etički, društveni i ekonomski rizik naspram zdravstvene dobrobiti.

Međutim, dosadašnji dokazi upućuju na to da vlasti trebaju djelovati brže i agresivnije. Smrtnost ozbiljno bolesnih od zaraze koronavirusom vrlo je visoka, kako je pokazao kineski znanstvenik Xiaobo Yang sa svojim kolegama u istraživanju objavljenom 24. veljače u Lancetu. Od 52 kritično bolesne osobe u tom istraživanju čak 32 su umrle unutar 28 dana.

"Ozbiljnost upale pluća SARS-COV-2 virusom predstavlja velik teret za kritične resurse za medicinsku skrb u bolnicama, posebno ako nisu adekvatno opremljene, financirane ili nemaju dovoljno osoblja", napominju autori ovog znanstvenog rada.

Koronavirus nije bezazlen i ne smije ga se tretirati kao takvog

"Ovaj koronavirus nije bezazlen. On ubija. Politički odgovor na epidemiju bi stoga trebao odražavati prijetnju za nacionalnu sigurnost koju SARS-CoV-2 predstavlja", upozorava Lancet.

Objavljivanje savjeta za zdravstvene radnike i javnost pritom nije dovoljno. Zdravstvenim radnicima treba osigurati upute za skrb zaraženih, i to u obliku radionica i edukacije. Oprema kao što su maske i druga osobna zaštita, ventilatori i kisik za kritično bolesne te setovi za testiranje moraju biti dostupni, a lanac opskrbe ojačan. Bolnice bi, kao što preporučuje i Europski centar za kontrolu i sprečavanje zaraze, trebale formirati temeljne ekipe za borbu s epidemijom. 

Kineske mjere, uključujući karantenu za milijunske gradove, vjerojatno su spasile tisuće života. Razvijene zemlje koje se sad suočavaju s epidemijom, uključujući niz europskih zemalja, moraju djelovati odlučnije i odbaciti strahove od kratkoročno negativnih ekonomskih i političkih posljedica, zaključuje Lancet. 

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.