GRAD Zagreb objavio je priopćenje o napadima vrana na ljude. Kažu da imaju povećan broj dojava o tome.

"Zbog povećanog broja dojava građana o "napadima" vrana na ljude, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo napominje da se ptice zalijeću ("napadaju") u ljude i životinje isključivo u iznimnoj situaciji kao kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda, te ga tako štite", pišu.

"To je prirodno ponašanje životinja, stoga savjetujemo građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji već istu treba prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec na tel: 01/2008-354 ili na e-mail: info@dumovec.hr i zastita.divljaci@zoo.hr", objavili su.

"Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane, stoga apeliramo u svakoj prigodi na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se okoliš oko stambenih objekata održava čistim i ne bacaju otpadci hrane, te da se kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta. S vranama se postupa prema Programu zaštite divljači, a u skladu s člankom 9. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20)", stoji u dijelu priopćenja na stranici Grada Zagreba.

Žena zbog vrane slomila nogu

Zadnjih dana zabilježeno je više napada vrana, a neki od tih napada kao posljedicu imaju ozbiljne ozljede. Mirna Grčević je zbog napada vrane slomila nogu.

"Kljucala me po glavi još dok sam bila na pješačkom i nije odustajala. Ja sam vozila bicikl i dalje, i dočekala sam se na koljeno, pala i slomila sam nogu", opisala je za Dnevnik Nove TV.

A u zadnjih tjedan dana bile su četiri traume nakon napada vrana.

"Sve četiri osobe su ženskog spola, mlađe životne dobi, jedna maloljetna, prijelom koljena, ozljeda kralježnice, ručnog zgloba, istegnuće gležnja", nabraja Stipe Ćorluka, specijalist ortopedije i traumatologije.

Snahu Damira Dezana ptice su kljucale po glavi.

"Supruga i ja smo liječnici oboje, dezinficirali smo joj jer je krvarila iz vlasišta", rekao je.

Olivija Krnić zvala je Zrinjevac zbog gnijezda ispred zgrade, no kazali su joj da zamolbu mora poslati do 1. ožujka jer nakon tog datuma ne skidaju.

Zašto se to događa baš u ovo doba godine?

Ovo nije prvi put da vrane rade probleme Zagrepčanima. Slično se događalo, primjerice, u lipnju 2018. godine. Tad je i snimljen napad na jednu ženu.

Tada je Index objavio veliki članak o ovoj tematici, a dijelove kojeg donosimo u nastavku.

Problem je u tome što su svibanj i lipanj vrijeme kada mladunci vrana stasaju i kreću na svoja prva probna putovanja. Neki, nažalost, ne uspijevaju poletjeti pa završavaju na nižim granama stabala ili čak pod njima u žbunju, na travnjacima ili na asfaltu. Također se događa da u vrijeme kada im braća polijeću, neki ispadnu iz gnijezda. Budući da su ondje u opasnosti, njihovi roditelji, ali i drugi pripadnici jata, nastojat će ih zaštititi od mogućih neprijatelja. U takvim situacijama one će uvesti nadzor nad teritorijem i svakoga tko se približi ugroženom mladuncu ili njihovim gnijezdima doživjeti kao uljeza.

Inteligentne kao majmuni

Vrane su već odavno udomaćeni stanovnici urbanih područja u kojima ima drveća, poput parkova i drvoreda. Gnijezda najčešće grade na višim granama, no sve češće i na stupovima za struju ili na drugim povišenim objektima.

Ptice iz porodice vrana (Corvidae) spadaju među najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Iako imaju mnogo manje mozgove od majmuna i dupina, posjeduju izuzetno visoke kognitivne sposobnosti. Testovi su pokazali da znaju rješavati složene probleme u sedam i više koraka. Štoviše, jedna studija objavljena 2016. u časopisu Nature, pokazala je da imaju sposobnost koja se naziva teorijom uma. To je sposobnost razumijevanja da druga bića imaju um koja se još donedavno smatrala isključivo ljudskim potencijalom. Čak ni djeca mlađa od tri godine nemaju potpuno razvijenu teoriju uma.

Znanstvenici su već ranije uočili da se vrane ponašaju izuzetno inteligentno. Primjerice, često će koristiti automobile za drobljenje tvrdih ljuski oraha. Pritom će čak pratiti paljenje i gašenje svjetala na semaforu i koristiti priliku kada je crveno kako bi se dočepale slomljenog oraha preko kojeg su prešli automobili. Također će u gradu odabrati zgrade s ravnim krovovima kako bi na njih iz velike visine ispuštale orahe u namjeri da dođu do slatkog plijena.

Na ideju da bi vrane mogle posjedovati teoriju uma znanstvenike su navela promatranja u kojima je uočeno da hranu često lažno zakapaju i naknadno premještaju kada imaju osjećaj da ih konkurencija promatra. Studija iz 2016. potvrdila je ovu hipotezu tako što je raznim mehanizmima otklonila mogućnost da je takvo ponašanje vrana instinktivno i nesvjesno. Pokazala je da se vrane na jedan način ponašaju kada su uvjerene da ih nitko ne može vidjeti, a na drugi kada misle da ih drugi promatraju.

Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge u srpnju 2012. sastavila je i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđena ranije zabilježena činjenica da vrane zajedno s ljudima, dupinima, slonovima, majmunima i hobotnicama spadaju u omanji klub životinja koje imaju svijest o sebi.

Kako je moguće da su vrane toliko pametne?

Jedna studija iz 2016. konačno je riješila enigmu kako maleni mozgovi ptica mogu biti tako pametni. Prema njoj ptice imaju mnogo manje neurone i mnogo veći broj neurona po zapremini mozga. To im omogućuje da budu vrlo inteligentne i da obrađuju velike količine podataka unatoč malenim dimenzijama mozga.

Budući da su vrlo inteligentne, vrane zaslužuju posebno ljudsko uvažavanje i zaštitu. Ne treba ih doživljavati kao neprijatelje ili predatore jer one to nisu. Štoviše, one su korisne za okoliš kao čistači. Kada ih ima previše, populacije im se mogu nenasilno prorijediti. Jedna od efikasnijih metoda je postavljanje lažnih jaja u gnijezda.

Vedran Lucić, dipl. ing. biologije, ornitolog u Udruzi Biom, hrvatskom BirdLife partneru – krovnoj svjetskoj organizaciji za zaštitu divljih ptica, i jedan od urednika knjige Ptice Hrvatske i Europe, za vrijeme sličnih incidenata s vranama 2018. godine kazao je da sivih vrana u Zagrebu, suprotno percepciji uznemirenih građana, nema mnogo.

„Prema posljednjem sistematskom prebrojavanju rađenom za potrebe izdavanja Atlasa ptica gnjezdarica, za vrijeme gniježđenja u Zagrebu ima između 500 i 550 parova vrana. Njihov broj je zadnjih deset godina manje-više konstantan“, kazao je Lucić tada.

Kako izbjeći napade vrana?

Ako želite izbjeći napade vrana u sezoni kada su posebno uzbuđene, stručnjaci preporučuju nekoliko pravila.

Ostavite ih na miru

Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije točno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima. Treba znati da vrane odlično pamte lica i po nekoliko godina. Stoga je najbolje ne uznemiravati ih i ne ponašati se agresivno jer nam se agresija može obiti o glavu s odgodom.

Ne prilazite mladuncima

Vrane i njihovo potomstvo iz prijašnjih godina revno paze na mladunce koji još nisu stasali. Stoga je u sezoni od svibnja do početka srpnja najbolje izbjegavati njihova gnjezdilišta, a osobito mladunce.

Ako ste im se zamjerili, zaobilazite ih

Kao što smo upozorili, vrane su izuzetno inteligentne i dobro pamte lica i to - godinama. Čovjeka kojeg percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena čak i ako se odjene sasvim drugačije. Štoviše, budući da imaju sposobnost komunikacije i poučavanja, one će drugim pripadnicima jata razglasiti informacije na temelju kojih će agresor postati nepoželjna osoba za sve.

Održavajte čistoću

Vrane su, slično ljudima, lovci, sakupljači i lešinari, ukratko - oportunisti. U prirodi im se jelovnik sastoji od beskralježnjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina. U gradovima jedu i kruh, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace.

„Glavna metoda smanjenja broja vrana je smanjenje količine dostupne hrane. Tu se prvenstveno misli na zatvaranje kanti za smeće i to mehanizmima koji su zaista djelotvorni, jer su sive vrane u stanju brzo naučiti otvoriti običan poklopac. Uz kante za smeće, problem je i odlaganje velike količine ostataka hrane na zagrebačkom smetlištu te ostavljanje hrane za mačke i golubove po gradu“, kaže Lucić.

Osobna zaštita

Najbolje je naoružati se strpljenjem i uviđavnošću. Sezona povećane agresivnosti vrana prestaje početkom srpnja, a vrhunac njihovog uzbuđenja traje svega desetak dana. Ako u tom razdoblju baš morate prolaziti kroz njihova gnjezdilišta, a bojite se napada, naoružajte se kišobranom kao štitom. Vrane mogu i djecu doživjeti kao uljeze pa roditelji trebaju biti posebno na oprezu. Naime, djeca svojim uzbuđenim ponašanjem, trčanjem i mahanjem rukama mogu isprovocirati napad vrana. Računajte s time da ćete se zamjeriti vranama ako u samoobrani postupite previše agresivno.

Pozitivna perspektiva

Lucić je u razgovoru za Index prije tri godine kazao da vrane, kao oportunisti, svejedi koji će skupljati hranu i konzumirati sve što im je dostupno, uključujući i smeće, pa čak i lešine drugih životinja, imaju nezaobilaznu ulogu u smanjenju dostupne hrane drugim, manje poželjnim životinjama, poput štakora koji su bez sumnje veća opasnost za čovjeka.

„Smanjivanjem broja vrana doći će zasigurno i do porasta broja štakora, golubova, a možda čak i galebova, koji su daleko agresivniji prilikom otimanja hrane od ljudi, a koji se već gnijezde na krovovima primorskih mjesta te slovenskih gradova. Konačno, potrebno je educirati ljude o ovom napuhanom problemu, a dosta bi pomoglo i izbjegavanje senzacionalističkog izvještavanja medija o ovoj temi“, upozorio je Lucić.

„U vremenu kada ljudi u gradovima mogu opaziti samo pripadnike svoje vrste te udomaćene pse i mačke, imamo rijetku privilegiju u urbanoj sredini promatrati sive vrane, ali i sve druge ptice koje su zadržale svoje istinske obrambene i roditeljske nagone. Umjesto da se okomimo na vrane i tražimo kratkotrajno uzbuđenje u kolektivnoj mržnji prema njima, trebali bismo osvijestiti da su za dobar dio ljudi sive vrane i druge gradske ptice najbliže što imamo, a da je zbilja prirodno te uživati u njihovoj inteligenciji“, poručio je naš ornitolog.