POLICIJA je za izazivanje zastrašujuće prometne nesreće u zagrebačkoj Dubravi prijavila 67-godišnjeg Boška Dimitrijevića. Prijavljen je i kazneno za obijesnu vožnju, a policija je objavila da je nesreću na Aveniji Dubrava izazvao dok je bježao s mjesta druge, manje prometne nesreće koju je također skrivio.

>> Otkriveno tko je vozač koji je pomeo aute u Dubravi, bježao je s mjesta druge nesreće

Galerija

Dimitrijević je oko 14:30 Audijem A5 pomeo osam parkiranih automobila, ugrozio nekoliko života prolaznika i završio u potpuno uništenom autu okrenutom na krov nasred tramvajske pruge. 

Konstatirane su mu lakše tjelesne ozljede, a ako mu se na sudu dokaže krivnja, prijete mu do tri godine zatvora. 

Je li neprilagođena brzina glavni krivac za nedavne teške prometne nesreće na hrvatskim cestama? Koji su najčešći prekršaji, koje su najčešće kazne? Hoće li policija pojačati nadzor prometa? 

O tome su na HRT-u govorili voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija te dugogodišnji urednik Autokluba Igor Stažić. 

"Što se tiče nesreće kod Knina, dogodila se tako da je vozač zaustavio vozilo zbog kvara, nažalost na njega je naletjelo drugo vozilo. Smrtno su stradali vozači iz oba vozila te je još jedna osoba zadobila teške ozljede se te bori za život. Suvozač osobe koja je zaustavila vozilo prošao je neozlijeđeno. Vjerojatno se i ovdje radilo o brzini", ističe Josip Mataija.

Vozaču iz Dubrave prijete do 3 godine zatvora

Stravična nesreća u Dubravi specifična je po tome da je vozač star 67 godina divljao po cesti.

"On je uoči ove nesreće i naleta na parkirana vozila izazvao drugu prometnu nesreću. Na sreću jedan je pješak zadobio lakše ozljede, bilo je tu puno sreće u nesreći. Protiv vozača ide kazneno djelo za obijesnu vožnju, predviđena je kazna do tri godine zatvora. Definitivno se radilo o velikoj brzini, tamo je ograničenje 50 km/h, a brzina je sigurno bila duplo veća. Točna brzina se još utvrđuje", dodaje Mataija. 

Vozila su u ulici u Dubravi bila nepropisno parkirana, ali su ona zaustavila jureće vozilo da udari u pješake te su zapravo spasila život. 

Igor Stažić već godinama prati događaje na hrvatskim prometnicama poglavito one koji pune stupce crne kronike. 

"Stanovnik sam Dubrave dugi niz godina, sam sam nastradao na toj prometnici kada sam imao 9 godina, kada sam prelazio preko pješačkih prijelaza. Ta je prometnica iznimno opasna, ako ste gledali snimke, mogli ste vidjeti da na našim ulicama vlada kaos. Ovo što je gospodin Mataija kazao da je gospodin jurio brzinom većom od 100 km/h, da je cijela Avenija Dubrava s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom loše uređena, da su automobili parkirani gdje ne bi trebali biti, to vam samo ukazuje na jedan nered u kojem mi generalno živimo. Iako situacija u prometu zadnjih desetak godina je povoljnija nego je bila 1995. ili početkom 1990. ili 1979. Te je godine poginulo 1790 ljudi, sada se brojka kreće oko 300 ili 250. Promet je preozbiljna tematika oko koje se naše društvo premalo bavi. Svi pričaju o pandemiji, a promet vam je gori od toga, ubija više ljudi nego primjerice malarija koja je smrtonosnija bolest", rekao je.

Dodaje da je prevencija i ulaganje u edukaciju iznimno malo u Hrvatskoj, slabo se vodi računa o tome.

Iako je nesreću u Dubravi izazvao čovjek koji je 1954. godište, često se apostrofiraju mladi vozači koji često ginu na prometnicama.

Mladi vozači

"Kao i svugdje u svijetu postoji problem mladih vozača. Ipak, moram reći da je i po tom pitanju puno napravljeno, ranijih godina su mladi vozači izazivali puno više nesreća, s puno teških posljedica. Oni su prošle godine izazvali 13% nesreća, gdje je stradalo ukupno 17% smrtno stradalih. Autoškole mogu biti najbolje na svijetu, ali one vam neće dati iskustvo. Da bi netko postao dobar vozač, mora prijeći određeni broj kilometara i steći iskustvo u određenim situacijama. Kada mladi polože, tu nastaju problemi. Posebno su problemi kada se vozi društvo, pa se vozač želi malo pokazati. Apelirao bih na roditelje da ipak nije dovoljno kada netko položi da mu daju ključ i kažu - evo ti sada idi. Nije loše i iskontrolirati kada se netko vrati iz izlaska, da se pogleda u kakvom je stanju on došao", ističe Mataija. 

Igor Stažić dodaje da su za obične građane kazne velike, a za one koji imaju novac nisu.

"Zato vam se događa da obijesni vozači koji dolaze iz elitističkih krugova si zapravo dozvoljavaju i veće vragolije na cestama. Nemate socijalnu dimenziju u Hrvatskoj, kao primjerice drugdje. Imate primjer švicarskog bogataša Botterija koji je prije nekoliko godina vozio naseljem 23 kilometra iznad dopuštene brzine i za to je bio kažnjen s 223 tisuće eura, time je srušio je rekord predsjednika Nokije u Finskoj", kaže.

U zadnjih 30 godina na cestama u Hrvatskoj 17 tisuća poginulih

Istaknut je i podatak o broju poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na Domovinski rat.

"U zadnjih 30 godina imali smo 17.18 tisuća poginulih na cestama, a u Domovinskom je ratu poginulo 12 tisuća ljudi", dodaje. 

Josip Mataija odgovorio je i na pitanje kakvu novčanu kaznu može dobiti nesavjesni vozač iz Dubrave. 

"To je kazneno djelo, do tri godine zatvora. Vidjet ćemo se što će ili neće morati platiti, ali ide se na kaznenu prijavu. Također, za vožnju 50 km/h iznad ograničenja predviđena je novčana kazna od 10 do 20 tisuća kuna, a ako to ponavlja, onda drugi put 6 mjeseci oduzimanje vozačke dozvole", objašnjava.