U REAKCIJI na govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, zastupnici klubova desnog centra i desnice, EPP-a i ECR-a, branili su trgovinski sporazum sa SAD-om, dok su zastupnici Zelenih ocijenili oštrije kritike Izraelu zbog stanja u Gazi kao odmak von der Leyen od desnice u Europskom parlamentu.

Von der Leyen održala je danas prvi govor o stanju Europske unije u svom drugom mandatu. Pučani, na čelu s Manfredom Weberom, podržali su danas postignuti trgovinski sporazum sa SAD-om. "Odgovornost znači podržavanje naših trgovinskih sporazuma. Američke carine od 0 posto bile bi idealnije umjesto 15 posto, ali koja je alternativa, trgovinski rat?

A odbijanje sporazuma s Mercosurom gura partnere prema Kini", rekao je Weber. I hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) rekla je Hini da je postignuti dogovor "za razliku od ostalih dogovora koje su Amerikanci imali, najbolji mogući u danim okolnostima".

"Von der Leyen je popustila ljevici"

Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) rekao je novinarima u Strasbourgu da "ima puno antiameričkih glasova u Parlamentu" i da bi ti glasovi trebali promisliti o tome dok se ruski predsjednik Vladimir Putin "ponaša na ovaj način", referirajući se na obaranje ruskih dronova u Poljskoj.

Bartulica je također rekao da je ljevica u Europskom parlamentu gurala temu Gaze te da oštriji ton von der Leyen u odnosu na Izrael predstavlja "popuštanje ljevici". Von der Leyen je najavila suspenziju bilateralne potpore Izraelu te da će predložiti sankcije protiv ekstremističkih izraelskih ministara i nasilnih doseljenika.

Pritom je rekla kako je svjesna da će o tim pitanjima biti teško postići potrebnu većinu među državama članicama. Eurozastupnik iz redova Zelenih Daniel Freund ocijenio je ovaj govor kao odmak von der Leyen od desnice i približavanje centru.

"Europa se mora boriti"

Iako je von der Leyen najavila oštriji pristup prema Izraelu zbog stanja u Gazi, socijaldemokratkinja Iratxe García poručila je na raspravi ispred svog zastupničkog kluba da je taj potez "došao prekasno".

"Europa se mora boriti. Za svoje mjesto u svijetu u kojem su mnoge velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Europi. Svijet imperijalnih ambicija i imperijalnih ratova. Svijet u kojem se ovisnosti nemilosrdno koriste kao oružje.

I upravo zbog svih tih razloga mora se pojaviti nova Europa", rekla je von der Leyen samo nekoliko sati nakon što je Poljska, članica EU-a i NATO-a, oborila ruske dronove koji su upali u njezin zračni prostor. Eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) rekao je novinarima da je ruski predsjednik Vladimir Putin "htio napraviti uvod u današnju raspravu u Europskom parlamentu".

"Stvari mogu eskalirati"

"Ovo su vremena kada je sigurnost država članica Europske unije, ali i NATO-a ugrožena. Ali treba prepustiti političku raspravu unutar NATO-a kako na ovu provokaciju odgovoriti", dodao je Picula. Eurozastupnik Gordan Bosanac iz kluba zastupnika Zelenih smatra da je "provokacija Rusije na Poljsku pokazala da je EU, zajedno s NATO-om, vrlo brzo reagirala".

"Tako da nije sve tako sivo i loše u Europi. Mi jesmo velika sila i nekad ne treba podcjenjivati snagu koju Europska unija ima, iako ima i probleme", rekao je Bosanac Hini, dok je eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica iz redova Europskih konzervativaca i reformista pozdravio dio obraćanja predsjednice EK u kojem izražava solidarnost s Varšavom.

"Rat u Ukrajini se mogao davno završiti. Putin očito to ne želi. Svakako je dobro da je Ursula von der Leyen istaknula da je cijela Europa, a i NATO, u solidarnosti s Poljskom. Europa mora biti svjesna da stvari mogu eskalirati", rekao je Bartulica novinarima.

"Ne želimo se vratiti u sustav u kojem velike zemlje odlučuju"

"Vjerujem da u nekim područjima, primjerice u vanjskoj politici, moramo prijeći na odlučivanje kvalificiranom većinom. Vrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasja", rekla je von der Leyen. Hrvatski zastupnici podržavaju veću efikasnost EU-a u svim područjima, pa i u vanjskoj politici, ali ne nauštrb manjih članica.

"Zemlje koje su izašle iz takvog sustava se ne žele vratiti u isti takav da velike zemlje odlučuju", smatra Zovko. Picula ističe pak da "treba voditi ozbiljnu raspravu o tome gdje je moguće uvesti kvalificiranu većinu, a da to ne ugrozi pravo manjih država, a gdje jednostavno treba zbog povećanja efikasnosti EU-a hrabrije koristiti kvalificiranu većinu".

Kao i u govoru 2023., predsjednica EK zauzela se za nastavak procesa proširenja EU-a. "Samo ujedinjena, i ponovno sjedinjena, Europa može biti neovisna. Veća i snažnija Unija jamstvo je sigurnosti za sve nas i zbog toga je budućnost Ukrajine, Moldavije i zapadnog Balkana u našoj Uniji. Ujedinimo Europu još jednom!", rekla je von der Leyen.

Picula je razočaran izostankom kritike Srbiji

Picula je rekao da ga je začudilo što se na politiku proširenja, koju je navela kao prioritet u svom mandatu, osvrnula samo kratko. Slabom stranom njezinog govora smatra što je propustila kritizirati Srbiju, kandidatkinju za članstvo u EU.  "To je po meni slaba strana njezinog govora, tim prije što smo upravo jučer u ovom istom mjestu imali jednu vrlo ozbiljnu raspravu u kojoj smo ukazali na malignost Vučićeva režima", rekao je Picula.

Zovko je dio govora o proširenju pozdravila. "Još jednom je prepoznala da zapadni Balkan, Moldavija i Ukrajina ustvari čuvaju sigurnost Europske unije i da se moramo ujediniti u tom proširenju", rekla je Zovko. Eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) osvrnula se na dijelove koji su joj bili nelogični.

"Obuhvatila je gotovo sva područja života u Europskoj uniji, ono što je bitno. Kada bismo govor izmjestili iz stvarnosti, kada bismo ga promatrali bez saznanja što se događa danas u Europi, on bi djelovao jako dobro. Međutim, von der Leyen govori da ne trebamo ovisiti o prljavom gorivu iz Rusije, ali isto tako i da ne trebamo ovisiti ekonomski o SAD-u.

"Govor je u diskrepanciji sa zakonskim prijedlogom"

Ali isto tako propušta spomenuti da je s Trumpom dogovorila da ćemo do 2028. kupiti više nego dvostruko i nafte i plina od SAD-a. Govori o domaćinstvima koja trebaju proizvoditi energiju. Što će nam onda toliko goriva iz SAD-a ako ćemo sami proizvoditi energiju?", rekla je Borzan Hini. I Bosanac je rekao da je ovaj govor bio "puno odlučniji od nekih prethodnih govora", ali da ga "brine što je taj govor bio u diskrepanciji s onim što dođe kao zakonski prijedlog u sam Parlament".

"Primjerice obrana, podržavam i razumijem ideju o jačanju europske obrane, ali kada pogledate kako to Komisija planira raditi je na način da samo podržava pojedine zemlje članice da se više naoružavaju, a međusobnu suradnju između država članica ne uvjetuje kao nešto što bi trebale ako žele europski novac. Pitanje je koliko ćemo ustvari imati europske obrane, a koliko nacionalnih, malih obrana", rekao je Bosanac.