Tekst: S.C.H.
Foto: AFP

FIZIČAR i ugledni hrvatski akademik Vladimir Paar tvrdi kako vulkani mogu biti jedan od faktora koji utječu na klimu u svijetu, pa tako i upravo probuđeni islandski vulkan Eyjafjallajökull, koji već danima baca u očaj zrakoplovne kompanije i putnike u Europi, može djelovati na klimu na našem kontinentu.

No snaga erupcije islandskog vulkana, kazao je akademik Paar za Index, još uvijek nije tolika da bismo značajnije osjetili promjenu temperature u Europi. On je podsjetio na erupciju vulkana Pinatubo na Filipinima, koji se probudio 15. lipnja 1991. godine. Milijuni tona sumpornog dioksida, koji su tom prilikom izbačeni u zrak, narednih su godina spustili temperaturu na čitavoj Zemlji za nekoliko stupnjeva.

Erupcija Krakataua 1883. godine izmijenila je klimu na Zemlji

Mnogo ranije, erupcija vulkana Krakatau u Indoneziji koja se dogodila 1883. godine, uz goleme ljudske žrtve drastično je promijenila klimu na čitavoj zemaljskoj kugli, raširivši gust vulkanski oblak koji je narednih nekoliko godina kružio oko Zemlje dok se nije posve raspršio. Erupcija i urušavanje vulkana Krakatau bila je jedna od najvećih geoloških katastrofa koje poznaje noviji svijet.

Vratimo li se na islandski vulkan, koji upravo riga vulkansku prašinu i pepeo u zrak iznad Europe, Europljani su za sada pošteđeni takvog scenarija i mala je vjerojatnost da ove količine pepela, prašine i sitnog vulkanskog stijenja osjetnije utječu na temperature u ovom dijelu svijeta. No ukoliko se obistine vrlo pesimistične najave i pretpostavke islandskih vulkanologa, koji upozoravaju da bi relativno mali Eyjafjallajökull mogao probuditi mnogo veću i strašniju Katlu, udaljenu svega 20-ak kilometara, jer su njihovi podzemni tuneli povezani, tada bi oblaci pepela i prašine nad Europom mogli biti mnogo gušći. Tada bi, tvrdi akademik Paar, i temperatura u Europi mogla pasti za nekoliko stupnjeva, no još uvijek ne toliko drastično da bismo to mogli nazvati "novim europskim ledenim dobom“.