HRVATSKA će dobiti novi model naplate cestarina kakav vjerojatno nema nijedna druga zemlja u Europi.

Naime, za godinu i pol dana naplatne kućice bi trebale nestati s hrvatskih autocesta, no cijena cestarina će se i dalje obračunavati na identičan način kao do sada, samo će vam se novac skidati s bankovnog računa ili ENC uređaja bez prolaska kroz kućice. 

Portali koji će biti postavljeni na autocestama automatski će vam očitavati registarske oznake pa vam skidati novac s bankovne kartice koju povežete sa svojim registracijama ili će vam očitavati ENC uređaj i skidati s njega. 

Skup model i autoceste koje će ostati skupe za hrvatske građane

Uvođenje takvog sustava koštat će golem novac. Ponude za realizaciju novog modela dale su firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, niza zemalja EU, Turske... HAC je prvotno implementaciju novog sustava procijenio na 65.9 milijuna eura, no potom se taj iznos znatno povećao, na 100 milijuna eura. Iz HAC-a kažu kako je prvotno uvođenje novog sustava bilo planirano samo na dionice autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste, no da je procjenjena vrijednost porasla jer su nakladno uključene sve autoceste, odnosno dodane su one kojima upravljaju Bina Istra i Autocesta Zagreb Macelj. 

Upitno je koliko će sve na kraju koštati jer su ponude došle u prilično velikom rasponu. Na natječaj su se javili i hrvatski Končar i još nekoliko hrvatskih firmi u konzorcijima sa stranim firmama. Ponude se kreću od 80-ak milijuna eura pa sve do 244 milijuna eura, bez PDV-a. 

Podsjetimo još jednom, uvođenje novog sustava naplate cestarine na hrvatskim autocestama najavljivalo se za kraj 2024. godine, a podrazumijeva uklanjanje naplatnih kućica i elektronsku naplatu cestarine bez zaustavljanja, pa onda i kilometarskih kolona koje se na naplatnim kućicama stvaraju godinama u turističkoj sezoni. No nije riječ o vinjetama, nego bi se cestarina i dalje naplaćivala po prijeđenim kilometrima.

Iz HAC-a su naglašavali da su sredstva za novi elektronički sustav naplate osigurana iz Europske unije, no postavlja se pitanje zašto se kao rješenje uporno odbijaju vinjete, čije bi uvođenje posve sigurno stajalo manje novca, a hrvatskim bi građanima dale mogućnost jeftinije vožnje. Naime, vinjete funkcioniraju po principu fiksne naknade za određeni vremenski period, što daje mogućnost neograničene vožnje u tom periodu.

Vlada je za odbijanje vinjeta kao modela koji bi prvenstveno građanima Hrvatske omogućio da putuju više, sigurnije i brže te da jednostavno više koriste autoceste čije kredite skupo plaćaju i kroz novac koji uplaćuju u proračun, već davala suluda objašnjenja poput izjave ministra Butkovića da je novi sustav "vid elektroničke vinjete jer vidite da se klasične vinjete napuštaju".

Suluda opravdanja vladajućih za neuvođenje vinjeta

Butković, naravno, uopće nije objasnio tko to napušta klasične vinjete i na što točno misli. Naime, zemlje poput Slovenije jesu zamijenile lijepljenje vinjeta na vjetrobranska stakla elektroničkim vinjetama, ali su to i dalje ostale vinjete kojima se vozači voze neograničeno u određenom vremenskom periodu.

Pola godine kasnije od ove izjave Butković je ovih dana dao još luđu. Naime, ministar prometa izjavio je da - Hrvati ne žele vinjete.

"Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model 'plati koliko voziš' umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja", izjavio je ministar Oleg Butković.

Naravno, nameće se pitanje kakvo je to istraživanje u kojem je 70 posto ljudi u Hrvatskoj reklo da ne želi vinjete. Istraživanje koje je spomenuo Butković je anketa na tek 600 ispitanika koju je za vladu i HAC 2019. godine provela  agencija Ipsos. 

Anketa za prevaru građana

Posebnu pažnju treba obratiti na to kako je bilo formulirano pitanje. 

Ispitanicima su za izjašnjavanje o preferiranom modelu obračuna cestarine bile ponuđene sljedeće tri opcije: 

• Model naplate korištenja samo autocesta prema prijeđenoj udaljenosti "plati koliko voziš"
• Model naplate ne samo autocesta već i većine državnih cesta po uzoru na zemlje s vinjetama (vremensko ograničenje)
• Ne znam

Dakle, ljudima je sugerirano da bi se u sustavu vinjeta i naplati cestarine za određeno vremensko razdoblje naplaćivale ne samo autoceste nego i "većina državnih cesta". Jasno je da je takav sugestivan način postavljanja pitanja vrlo izgledno itekako utjecao na postotak u kojem 70 posto ispitanika odabire model "plati koliko voziš" kojim se kao argumentom protiv uvođenja vinjeta danas služi Butković. 

Naravno, sada ne spominje da je tada građanima ponuđen samo model vinjeta u kojem bi se naplaćivala i "većina državnih cesta".

Indexova anketa u kojoj je glasalo 60 tisuća ljudi kaže da je 81 posto za vinjete

Index je prije mjesec dana proveo anketu u kojem smo čitatelje pitali jesu li za elektroničku naplatu po prijeđenim kilometrima (koju želi uvesti vlada), za vinjete ili su za to da sve ostane kako je sada.

Glasalo je više od 60.000 ljudi, a 81 posto ili više od 50.000 ljudi bilo je za vinjete. Za vladin model glasalo je 14 posto ljudi, a za dosadašnji model 5 posto. 

Kada bi hrvatske vinjete bile i duplo skuplje od slovenskih, bile bi povoljnije od onoga što Hrvati sada plaćaju za autoceste

Inače, Slovenija je vinjete uvela još prije 15 godina, davne 2008. Sustav se unaprjeđivao pa su tako prije tri godine Slovenci uveli e-vinjete, koje se mogu kupovati online, i to u samo nekoliko koraka. Istovremeno su na slovenske autoceste postavljeni portali koji automatski očitavaju registraciju vozila, a sustav onda provjerava ima li vozilo aktivnu vinjetu.

Prema poslovnom izvješću Državnih autocesta Republike Slovenije (DARS) za 2022. godinu, prihodi od prodaje na slovenskim autocestama na kojima egzistiraju vinjete iznosili su 494 milijuna eura. Hrvatska ima gotovo duplo više kilometara autocesta, ali HAC od cestarina zarađuje manje nego DARS. HAC je lani uprihodio 398 milijuna eura, a to je bila rekordna naplata cestarine na hrvatskim autocestama. 

Dio toga treba pripisati većem kamionskom prometu u Sloveniji od onoga u Hrvatskoj, no sustav vinjeta Slovenci sasvim sigurno ne bi držali 15 godina da je financijski neisplativ. Jasno je i da bi vinjete u Hrvatskoj bile skuplje nego u Sloveniji jer Hrvatska ima znatno više kilometara autocesta, no čak i da su najmanje 7-dnevne vinjete duplo skuplje nego u Sloveniji, bile bi znatno jeftinije od relacije Zagreb-Split-Zagreb. 

Za ilustraciju, slovenska sedmodnevna vinjeta za osobni automobil koja omogućuje tjedan dana neograničene vožnje autocestama košta 16 eura. Dionica Zagreb-Split košta 24 eura. O isplativosti vinjeta koje obuhvaćaju dulje vremensko razdoblje, poput mjesečnih ili godišnjih, ne treba puno govoriti. Kao i o njihovoj poticajnoj ulozi da građani što više koriste autoceste kao najsigurniji i najkomforniji način cestovnog putovanja. Autocesta čije smo korištenje već dosad itekako skupo platili.