DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je danas konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Ovim rezultatima potvrđeno je da je Vukovar ostao bez gotovo petine stanovništva od zadnjeg popisa stanovništva 2011. do ove godine.

Ovaj tekst objavili smo nakon objave prvih službenih rezultata, 27. listopada 2021. i prenosimo ga u cijelosti uz napomenu da je točan službeni podatak da Vukovar ima 23.175 stanovnika, a ne 22.249 kako je bilo objavljeno nakon prvih rezultata.

Vukovar na samom vrhu

Vukovar je od 2011. do 2020. s 27.683 stanovnika spao na 22.249.  Podaci Zavoda su demografski nepovoljni za cijelu državu, tako da Hrvatska ima 237 tisuća ljudi manje nego 2011. godine. Izgubila je tako više od pet posto populacije.

Među najvećim gubitnicima stanovništva su slavonski gradovi: Đakovo, Slavonski Brod, Požega i - na samom vrhu - Vukovar.

Istovremeno Vukovar je grad u koji je država najviše novca ulagala, kako nakon mirne reintegracije 1998. godine tako i u zadnjih deset godina, dakle, u periodu u kojem je zabilježen ovaj demografski pad.

Vlada u Vukovar uložila enorman novac

Recimo, vlada Andreja Plenkovića je u svibnju 2019. prihvatila Odluku o donošenju Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje 2019. - 2022. godine. Kroz ovaj program planira utrošiti ukupno 1.44 milijarde kuna.

Osim toga, vlada ima i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, čiji je proračun u 2020. iznosio 74 milijuna kuna.

Što se tiče ove vlade, između ostalog, treba izdvojiti kako je Ministarstvo obrane u Vukovar u razdoblju 2016. - 2020. uložilo 50.3 milijuna kuna, a Ministarstvo hrvatskih branitelja 108.18 mil. kuna. 

Iz vlade su isticali i kako Ministarstvo prometa za željezničku, cestovnu i lučku infrastrukturu u Vukovar ulaže preko 2 milijarde kuna, dok je Intervencijski plan vrijedan 140.14 milijuna kuna. HEP ODS na području Vukovara u elektrodistribucijsku mrežu uložio je gotovo 100 milijuna kuna. U razdoblju od listopada 2016. do prosinca 2019. u projekte vodnoga gospodarstva na području Grada Vukovara uloženo je 307.67 mil. kuna.

Za proračune grada i županije vlada dala 863 milijuna kuna

Iz vlade su se hvalili kako je u njezinom mandatu u Vukovaru izgrađen i otvoren prvi studentski dom na području grada i županije, a treba tu još spomenuti darivanje državnih nekretnina u vrijednosti od 99.3 milijuna kuna.

Primjerice, pred izbore 2020. godine iz vlade su poručili da su ulagali direktno u proračune, kako Grada Vukovara tako i Vukovarsko-srijemske županije. Radi se o cifri od ukupno 863 milijuna kuna.

Osim toga, vlada je isticala kako su za vrijeme njenog mandata otvorene dvije posljednje zbirke Gradskog muzeja Vukovar i Muzej Vukovara u progonstvu, kao i Franjevački muzej  Otvorena je i nova zgrada Državnog arhiva, a vlada je i s 20-ak milijuna kuna financirala obnovu vodotornja.

I to sve u mandatu vlade Andreja Plenkovića.

Pa opet, petina grada se iselila. Zašto?

Glavašević: Mladi koji se presele iz Vukovara kažu da su otišli iz geta

Kontaktirali smo nezavisnog saborskog zastupnika Bojana Glavaševića, rođenog Vukovarca, koji je jednom izjavio da mladi koji se presele iz Vukovara kažu da su otišli iz geta.

"Da, tako mladi kažu. Mene ovi podaci ne iznenađuju. Jasno je, možeš ulagati koliko hoćeš, ali, kako pjesma kaže, nije u šoldima sve. Nije ljudima dovoljno da imaju tek porezne olakšice, ovakve ili onakve poticaje, nisu to najvažniji faktori i to se vidi i po ovom pokazatelju. Atmosfera nije dobra, zajednica je podijeljena i naprosto - koliko god da se uložilo, očito je podijeljenost jača. Ekonomski napori su napravljeni, ne može se reći da se Vukovara sjete jednom godišnje", poručio je.

"Ali ovakvo što je očito bilo u interesu manjinskim ili većinskim političkim opcijama. Zna se tu tko bira koga, ista su politička lica iz istih političkih opcija. I ovaj pomak prema krajnjoj desnici je posljedica toga da se godinama njegovala kultura podjele, umjesto da se išlo prema integraciji", rekao je Glavašević. 

"Ljudi zbrišu čim dobiju priliku"

Objasnio je kako se u Vukovaru već 30 godina govori o pojmu suživota.

"Taj pojam dosta dobro opisuje kako jedni žive svoj život, a drugi svoj, umjesto da je to sve jedan život. Jasno da ljudi ne žele živjeti u takvoj sredini, oni zbrišu čim dobiju priliku", dodaje.

Istaknuo je da nije u svim periodima tako bilo.

"Rekao bih da je bilo perioda gdje su postojali napori da se radi na pomirenju. To su bili kratki periodi. Tako je bilo kad je za gradonačelnika izabran Željko Sabo, neovisno sad o tome kako mu je mandat završio i kako je osuđen za korupciju. Ali bilo je nastojanja da se ta zajednica zaliječi, postojale su i simboličke geste i konkretne stvari. Ali to je kratko trajalo. A i mandat mu je završio kako je završio pa je pala sjena na sve to", rekao je.

"Vode se time da će biti dobro ako upucaju silan novac, ali zdravlje zajednice ne ovisi o tome"

Spomenuo je primjer ulaganja Kraljevine Norveške u Vukovar. Naime, Norveška je ulagala u pilot-projekt Interkulturne škole Dunav u Vukovaru, koja se od ostalih trebala razlikovati po multikulturnom programu.

"Simptomatično je da su razne vlasti, kako lokalne tako i regionalne i nacionalne, sustavno torpedirale pokušaj da dođe do integracije. Primjer je ta škola. Norveška je tu uložila ozbiljan novac u školu koja se neće bazirati na segregaciji. To je trebao biti korak prema zalječenju rana. No, nije zaživio projekt. Škola je napravljena, ali nije imala učenike, na kraju je bio manji diplomatski skandal jer je Norveška htjela vidjeti u što je utrošen novac te ga je na kraju Hrvatska morala refundirati",  objasnio je.

"Vlasti, pogotovo one desnog predznaka, povodile su se tim da će biti dobro ako upucaju silni novac te tako ekonomsku perspektivu učine primamljivijom. Ali, zdravlje jedne zajednice ne ovisi isključivo o tome koliko je novca utrošeno već je bitno uložiti napore da zajednica funkcionira harmonično, da nema incidenata", pojašnjava.

"To je grad posvećen mrtvima, poginulima i ranjenima, a trebao bi biti okrenut živima"

K tome, govori Glavašević, problem je i u tome što se grad sakralizira.

"To je još jedna dodatna dimenzija. Sakralni prostori nisu prostori za svakodnevni život, svetinja je nešto izvanredno, ne može postojati svakodnevica u gradu koji je cijeli jedna svetinja. To treba biti grad za svakodnevicu, za svakakve ljude, dobre i loše, a Vukovar je trenutno grad gdje se na svakom mjestu pokazuje da nije za obične ljude", rekao je.

"To je grad posvećen mrtvima, poginulima, ranjenima. A trebao bi biti grad okrenut mladima, živima, a ne da ga se stavi u funkciju nacionalne politike, politike koja počiva na simbolici", zaključio je Glavašević.

Nađi: Država spaljuje milijune na projekte koji ne stvaraju radna mjesta

Zanimljivu objavu na Twitteru imao je predsjednik stranke Fokus Davor Nađi, inače ekonomist i bivši saborski zastupnik.

Napisao je kako je Vukovar, grad u koji je država uložila valjda najviše novca po glavi stanovnika, izgubio 20 posto stanovništva, dok Sveta Nedelja ima pristojan rast stanovništva, a država u nju, napisao je Nađi, nije uložila skoro ništa.

Kontaktirali smo ga.

"Imamo situaciju gdje država spaljuje milijune, stotine milijuna, milijarde kuna na projekte koji ne stvaraju ono što će privući ili zadržati ljude, a to su radna mjesta. I tu je najveći problem Vukovara", govori Nađi.

"Vi možete izgraditi muzeje i kazališta, ali ona ne kreiraju nova radna mjesta. To ljude neće zadržati. Država troši novac na ono što ne kreira radna mjesta. A Sveta Nedjelja, koja je sada razvijenija sredina, radila je drugačije. Razvijala je radna mjesta. To je grad koji ima oko 18 tisuća stanovnika, a deset tisuća radnih mjesta. Ljudi dolaze tamo gdje ima posla, da se mogu prehraniti i osigurati bolju kvalitetu života. Tu treba biti naglasak", nedvosmislen je Nađi.

"Povlašteni porezni tretman i brza željeznica kao rješenja"

Istaknuo je kako bi se Vukovaru moglo pomoći.

"To je povlašteni porezni tretman i brza željeznica. Ako imate povlašteniji porezni tretman, kompanije bi bile zainteresirane za dolazak, motiviranije više ulagati, davati veće plaće zaposlenicima, pokrenula bi se gospodarska aktivnost koja privlači radna mjesta. Vi muzeje možete graditi koliko hoćete, ali neće biti gospodarskih rezultata", objasnio je.

"Što se tiče željeznica, one su bitne da se smanji depopulacija dijelova koji su udaljeni od urbanih središta. Mnogi mladi žele u mjesta s više društvenog života, mjesta većih mogućnosti. Kad ste udaljeni, lakše im se u urbana središta preseliti. A željeznicom od Vukovara do Zagreba bi bilo sat i pol do dva sata vožnje. I sigurno da bi više građana odlučilo ostati u manjim središtima, pogotovo jer tako ne bi u nekim slučajevima plaćali stan, imali bi niže troškove života, a sad je i rad od doma aktualan. Brza i moderna željeznica je ekstremno bitna u tom smislu", objasnio je.

"Vlada male sredine čini ovisnima o državnom novcu"

Zaključio je da vlada ulaže novac zbog političkih poena, a ne zbog razvoja.

"Tu se tako s vremena na vrijeme spominju razni projekti. Projekt Dalmacija, Projekt Sjever, Projekt Slavonija. I tu se ulaže ne znam ni sam koliko milijardi kuna. Ali, šira zajednica od tih projekata nema koristi. Poslove često dobivaju firme povezane s HDZ-om, sveukupnu korist ima mali broj ljudi. Vlada, umjesto da male sredine čini samoodrživima, čini ih ovisnijima o državnom novcu. A to je alat za širenje političkog utjecaja vladajuće stranke", objasnio je.