VLADA se priopćenjem oglasila o presudi protiv Hrvatske u arbitražnom procesu protiv MOL-a koju je donio Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.

Iz vlade navode da je arbitražni sud odbio većinu MOL-ovih zahtjeva.

"Činjenica jest da je u svojem pravorijeku Arbitražni sud odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete i prihvatio tek njihov manji dio koji iznosi oko 184 milijuna dolara od ukupnih zahtjeva, koji su dosezali više od 1,1 milijardu dolara. Iako je Hrvatska u postupku osporavala samu nadležnost Arbitražnog suda da odlučuje o povredama Ugovora o energetskoj povelji zbog protivnosti te nadležnosti s pravom Europske unije, što Arbitražni sud, nažalost, nije prihvatio, ipak odlučujući o biti zahtjeva MOL-a, velikim je dijelom odlučio u hrvatsku korist", tvrde iz vlade. 

"MOL je, naime, u arbitražnom postupku postavio zahtjeve za naknadom štete po osnovi navodno neopravdanog vođenja kaznenog postupka protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija u vezi sa sklapanjem Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industrija nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju, od 30. siječnja 2009., što je Arbitražni sud odbio.

Dodaju kako je zatim je MOL tražio naknadu štete po osnovi navodnog sprječavanja preuzimanja INA-e i smanjenja vrijednosti MOL-ovog udjela u INA-i, što je Arbitražni sud također odbio. 

"Isto se odnosi i na MOL-ove zahtjeve po osnovi navodne povrede Glavnog ugovora o plinskom poslovanju, kao i po osnovi navodnog oduzimanja odobrenja za istraživanje ugljikovodika.MOL je, također, tražio da se Hrvatskoj naredi prestanak kaznenog progona, kao i da se Hrvatsku obveže da izjavom i isprikom nadležnih državnih dužnosnika prizna svoju odgovornost za povredu prava MOL-a. I ti MOL-ovi zahtjevi su odbijeni", kaže se u vladinom priopćenju. 

Koliko će Hrvatska morati platiti MOL-u

Naveli su i koliko će Hrvatska morati platiti MOL-u. 

"U dijelu u kojem je odlučeno u korist MOL-a, pravorijek kaže da je Hrvatska na štetu MOL-a povrijedila Ugovor o energetskoj povelji prije svega kada je propustila  liberalizirati tržište plina u razdoblju od 2011. do 2014., a zatim i kada je Vlada donijela određene odluke kojima je regulirala tržište plina u veljači 2014. Po toj osnovi, Arbitražni sud je odlučio da MOL-u pripada odšteta u iznosu od oko 184 milijuna dolara, čemu treba pridodati i zatezne kamate koje teku od 1. travnja 2014. do dana isplate. Hrvatska mora MOL-u nadoknaditi i dio troškova postupka u iznosu od oko milijun eura, što je tek oko 2% troškova čiju naknadu je MOL tražio od Hrvatske", navodi se.

Iz vlade kažu kako je u svojem pravorijeku Arbitražni sud iznio i određene tvrdnje u vezi s kaznenim postupkom protiv bivšeg predsjednika vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija, osobito ustvrdivši da u arbitražnom postupku nije dokazano djelo podmićivanja. 

"Hrvatska Vlada smatra da je pitanje kaznene odgovornosti bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija pitanje o kojem je konačno i pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih hrvatskih sudova pred kojima su stranke imale priliku iznijeti sve relevantne dokaze, što je uključivalo i saslušanje svih relevantnih svjedoka. Slijedom presuda hrvatskih sudova Vlada je 2014. godine pokrenula odgovarajući postupak pred drugim međunarodnim pravosudnim tijelom (tzv. "UNCITRAL-ova arbitraža"), koji je koncem 2016. godine završio nepovoljno za Hrvatsku. Ova Vlada je početkom 2022. godine pokrenula postupak za reviziju UNCITRAL-ovog pravorijeka pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a na temelju pravomoćnih presuda donesenih u ponovljenom kaznenom postupku", kaže se u pripoćenju. 

Dodaju kako je arbitražni pravorijek opsežan dokument koji ima 216 stranica te će ga vlada, zajedno s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i pravnim savjetnicima, u idućim danima analizirati i donijeti odluke o daljnjim koracima, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Navode kako su se zbog osjetljivosti postupka i njegove povezanosti s poslovanjem INA-e i kaznenim postupcima, još 2015. dvije strane dogovorile da je postupak povjerljiv i da se pravorijek ne objavljuje.

"Unatoč činjenici da se ovaj arbitražni pravorijek odnosi na okolnosti i činjenice koji su se dogodili davno prije mandata ove Vlade, Hrvatska je država koja poštuje međunarodno pravo i odluke međunarodnih sudova i tribunala te će se na taj način ponijeti i prema ovoj odluci, pridržavajući si pravo razmatranja mogućnosti korištenja pravnih mehanizama koji joj stoje na raspolaganju u odnosu na ovaj pravorijek", kažu iz vlade.