VLADA RH je u priopćenju odbacila napise Financial Timesa da je vršila pritisak na osiguravajuću kuću Allianz i zaprijetila joj regulatornim mjerama nakon što se lokalni mirovinski fond pod kontrolom Allianza povukao iz dogovora koji je uključivao isplatu 500 milijuna eura Sberbanku.

Ruska banka traži kupca za svoj udio od 42.5 posto u Fortenovi, a vlada je prošle jeseni htjela da Sberbank svoj udio proda grupi hrvatskih mirovinskih fondova, tvrdi Financial Times. Najveći od tih mirovinskih fondova je navodno bio AZ, fond u 51-postotnom vlasništvu Allianza.

"Nismo dobili tražene odgovore"

Vlada je u priopćenju istaknula kako su "medijske špekulacije o uplivu Vlade u provedbu transakcije preuzimanja udjela Sberbanka u Fortenovi od strane mirovinskih fondova u potpunosti neosnovane i neistinite". 

"U kontekstu konsolidacije vlasničke pozicije Fortenove i izlaska Sberbanka iz vlasništva te kompanije te uslijed neostvarivanja preuzimanja njegovog vlasničkog udjela od mirovinskih fondova, i to zbog odustajanja Allianza, u pojedinim su se medijima pojavile neutemeljene špekulacije prema kojima je Vlada vršila neprimjeren pritisak na njemački Allianz da preuzme ruski udio u Fortenovi", stoji u priopćenju. 

"Odbacujemo tu tezu kao potpuno neosnovanu. Svi kontakti koje su predstavnici Vlade uobičajenim diplomatskim putom ostvarili s Allianzom ostvareni su iz posve razumljivih i legitimnih razloga kako bi se pribavilo objašnjenje o razlozima odustajanja Allianza od sudjelovanja u toj transakciji, na što do sada Vlada nije dobila tražene odgovore", dodaju.

"Fortenova je privatna kompanija"

"Podsjećamo na to da su mirovinski fondovi ti koji su u pregovorima s upravom Fortenove dogovarali moguću transakciju radi stjecanja suvlasničkog udjela i pripremili model po kojemu bi to eventualno ostvarili, a nipošto Vlada, koja u tome nije sudjelovala. Isto tako, odbacujemo tvrdnje da bi se planiranom transakcijom kršio sankcijski režim Europske unije, naprotiv", naglašavaju iz vlade. 

"Naime, u Uredbi EU o sankcijama iz srpnja prošle godine, kada je Sberbank listirana kao sankcionirana pravna osoba, Vlada je osigurala prijelazni rok do kraja listopada 2022. godine i time su bile stvorene sve pretpostavke za otkup udjela Sberbank, uz odobrenja nadležnih tijela", ističu. 

"Fortenova je privatna kompanija, te Vlada nije sudjelovala niti sudjeluje u procesu njezinog preuzimanja. Vlada nema nikakvu ulogu u odabiru njihovih poslovnih partnera niti ikoga može prisiliti da svoje poslovne odluke donosi mimo tržišnih pravila", nastavljaju priopćenje. 

"Suvlasnički status Sberbanka nije odabir Vlade"

"Neosnovana teza o neprimjerenom pritisku Vlade na društvo Allianz, koja se sada plasira u javnost, i to osam mjeseci nakon neostvarene inicijative mirovinskih fondova za preuzimanjem Fortenove, počiva na tome da je HANFA nakon toga pokrenula nadzor nad tim procesom", navode. 

"Vlada s tim nema nikakve veze budući da je HANFA neovisno regulatorno tijelo koje svoje odluke donosi i provodi samostalno, uključujući i one koje se odnose na nadzorne aktivnosti, na koje Vlada ne vrši nikakav utjecaj. Jednako je tako neistinita i zlonamjerna teza da je Vlada vršila pritisak na Allianz da ne odustane od navedene transakcije i to kako bi omogućila isplatu ruskim suvlasnicima Fortenove i štitila njihove interese", dodaju.

"Takve proizvoljne i apsurdne konstrukcije nemaju nikakve veze sa stvarnošću i pravo je pitanje koji se interes skriva iza takvih manipulacija. Suvlasnički status danas sankcioniranih pravnih osoba, kao tadašnjih vjerovnika Agrokora, proizlazi isključivo iz poslovnih odluka bivše uprave Agrokora, i nije odabir Vlade", ističu. 

"Surađivali smo i komunicirali s Upravom Fortenove"

"U okolnostima kada se suočavala sa situacijom u kojoj je propast Agrokora ugrožavala gospodarsku i financijsku stabilnost države, da bi to prevenirala, Vlada je 2017. godine predložila pravni okvir koji je spriječio urušavanje tada najveće hrvatske kompanije", tvrde. 

"Zahvaljujući tome, sačuvana su radna mjesta, a imenovanjem izvanredne uprave i sklapanjem nagodbe spašeni su njeni hrvatski dobavljači i brojni OPG-ovi čiji je opstanak uvelike ovisio o njihovom poslovanju s Agrokorom. Vlasnici bivšeg Agrokora – danas Fortenove – postali su njegovi vjerovnici, koji su dio svojih potraživanja namirili kroz svoj vlasnički udio", podsjećaju 

"U tome nije sudjelovala država, koja nije suvlasnik te kompanije. Jedino je točno da je, u kontekstu suočavanja s posljedicama ruske agresije i primjene sankcijskog režima na poslovanje kompanije, Vlada surađivala i komunicirala s Upravom Fortenove, jedino iz razloga što je vodila računa o ukupnoj gospodarskoj i financijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, s obzirom na veličinu te kompanije i njezinu važnost za hrvatsko gospodarstvo", zaključuju iz vlade.