Vlada neće zatvoriti klubove, ali im skraćuje radno vrijeme: "Ovo je naš kraj"
OKO 90 POSTO klubova u Hrvatskoj ne radi otkako im je radno vrijeme skraćeno do ponoći, rekao je Indexu Ivan Bušljeta, predsjednik sekcije klubovi pri Nacionalnom udruženju ugostitelja.
"Sad kad nam svima skrate radno vrijeme do 22 sata, više nitko neće ni raditi, osim ovih ilegalnih. Već sad 90 posto klubova nije ni radilo, a sad više neće raditi nijedan", rekao je za Index Bušljeta koji je i suvlasnik kluba Papaya.
Kako je Index danas neslužbeno doznao, vlada neće službeno zatvoriti noćne klubove, ali će se dodatno skratiti njihovo radno vrijeme.
Svim ugostiteljskim objektima, uključujući i klubovima, sad je dozvoljeno raditi do ponoći, osim u nekim županijama čiji su lokalni stožeri već skratili radno vrijeme do 22 sata. Dodatno skraćivanje radnog vremena noćnim klubovima znači da se, iako im dekretom neće biti zabranjen rad, mnogima od njih neće se ni isplatiti otvarati, što je Indexu sad potvrdio i Bušljeta.
>>Što donose nove mjere? Pojačano kažnjavanje, klubovima se još skraćuje radno vrijeme
"Već smo do sad bili na rubu, a sad nam je ovo kraj. Mi ne možemo raditi do 22 sata i morat ćemo svi zatvoriti. Voljeli bismo da nam se ponudi kompenzacijski paket mjera da dočekamo vrijeme kad će nam biti omogućen rad u normalnom radnom vremenu jer ovako ne možemo preživjeti", istaknuo je Bušljeta.
Suvlasnik popularnog kluba Papaya o ilegalnim klubovima
Smatra kako bi se što prije morali naći s predstavnicima Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva kako bi dogovorili neko rješenje koje bi im pomoglo.
"Trebali bismo zajedničkim idejama i pregovorima doći do rješenja. Nama su i dalje ostali najmovi, leasing, od prihoda više nemamo ništa, a rashodi su nam ostali. Nisu nam dovoljne samo mjere za plaću zaposlenicima", istaknuo je Bušljeta.
Što se tiče rada ilegalnih klubovima po raznoraznim podrumima, kaže kako se protive takvom radu.
"Mi to ne možemo to odobravati", rekao je kratko Bušljeta.
Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, za Index je rekao kako je vladina namjera da ne zatvori klubove, ali da im skrati radno vrijeme identična tome kao da su ih i zatvorili.
"Zašto Hrvatska s ovako povećanim brojem slučajeva ne ide u lockdown? Ne ide jer to državna kasa ne može podnijeti. Takav lockdown bi rezultirao s dosta zatvaranja i propasti firmi. Napravljeno je dosta anketa i što se tiče klubova i evenata, dosta njih smatra da će morati zatvoriti trajno svoje lokale. S ovim ograničenjima već i sad imate u cijeloj državi veliki pad potrošnje jer ljudi sve više ostaju kod kuće i čuvaju se od potencijalne zaraze. S obzirom na to da su Austrija, Njemačka i druge države svima koji su zatvorili osigurali od 70 do 80 posto prihoda koje su imali lani u isto vrijeme, i mi smo rekli kako to očekujemo u Hrvatskoj", kazao je Oreščanin za Index.
Navodi kako država nema otkud nadoknaditi vlasnicima klubova troškove i da ih iz tog razloga nije spremna zatvoriti.
"Sad imamo verziju puzajućeg lockdowna, dok svi nekako pokušavaju opstati, samo je pitanje do kada, a jasno je da država ne kani ništa poduzeti da ugostiteljima olakša, ne planiraju smanjiti PDV kao što su to učinile druge europske države, a ne kane čak ni ukinuti obavezno članstvo u komorama. Plenković je rekao da su komore od vitalnog značaja, eto poduzetnici su slijepi pa ne vide tu vitalnost komora. Istovremeno u državnim i javnim službama kao da žive u drugom svijetu, svi dobivaju povišice, božićnice, a novac od nekud dolazi", kaže Oreščanin.
Oreščanin: Država bi vlasnicima klubova trebala isplatiti od 70 do 80 prihoda koje su ostvarivali lani
Objasnio je zašto se vlasnici klubova bore za opstanak, navodeći kako je svaki od njih uložio 10 godina rada i truda u otvaranje, opremanje i brendiranje svog kluba te im je izuzetno teško pustiti da propadnu tako što bi likvidirali firmu.
"Nije jednostavno tolike godine truda i rada baciti. Zato se ljudi boje, žele zadržati biznise, no to im je sve teže. Problem je što krediti za likvidnost nisu dostupni, nema više HAMAG-ova kredita, taj se fond potrošio. Tih fondova za likvidnost je bilo tako malo da je moglo svega 10 posto tržišta zadovoljiti, dok ove mjere za isplatu minimalnih plaća radnicima nisu dostatne", naglasio je Oreščanin.
Najpoštenije i najbolje u ovoj situaciji bilo bi, ističe, da vlada vlasnicima klubova isplati od 70 do 80 posto prohoda koje su ostvarivali lani i da ih zatvori, a da policija kazni vlasnike i voditelje ilegalnih klubova.
"Umjesto da ljudi idu u registrirane klubove, oni sad idu u podrume i tako država potiče crnu ekonomiju. Zabranjuje ljudima koji legalno posluju da rade", kazao je Oreščanin.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati