BENJAMINU Netanyahuu trenutno traje šesti premijerski mandat, a jedan je od najdugovječnijih političkih aktera u Izraelu. Ipak, njegovu vladavinu Izraelom obilježili su prosvjedi zbog vođenja krajnje desne politike i sumnjivih pokušaja reforme sudstva te dugogodišnja suđenja zbog optužbi za korupciju, podmićivanje i prevaru.

Zadnjih deset dana Netanyahu je jedan od najspominjanijih svjetskih političara, a sve više vanjskih lidera osuđuje bombardiranje civila u Pojasu Gaze kao odgovor na teroristički pokolj Hamasa u Izraelu prošle subote. 

Najdugovječniji politički lider Izraela 

Netanyahu je na izraelskoj političkoj sceni od 1988. godine, a uspio je preživjeti tri koalicijske krize nakon kojih se vratio na vlast unatoč podizanju optužnica za korupciju. Inače, prema podacima Forbesa, jedan je od najbogatijih Izraelaca, a 2018. godine ga je ovaj časopis uvrstio na 27. mjesto najutjecajnijih osoba na svijetu. 

Netanyahu je od dolaska na političku scenu u Izraelu jedna od najpoznatijih figura. Njegovo višedesetljetno vođenje države, tijekom kojeg je došlo do brojnih zakuhavanja odnosa s Palestinom i Sirijom, ali i brojnih prosvjeda u samom Izraelu, najviše je obilježio četvrti mandat, kada je početkom 2018. izraelska policija objavila dokaze za podmićivanje i prevaru u dva slučaja koji su se u međuvremenu proširili. 

Suđeno mu za korupciju, prevaru, podmićivanje… 

Prva optužnica temeljila se na tezi da je Netanyahu mijenjao političke usluge za darove, uključujući skupe cigare, šampanjac i nakit, a druga na tvrdnjama da je nastojao osigurati povoljno izvještavanje izraelskih novina Yedioth Ahronoth u zamjenu za smanjenje naklade konkurentskih novina, Israel Hayom. 

U međuvremenu je policija predložila dizanje treće optužnice protiv njemu bliskih osoba, no sam Netanyahu u taj slučaj nije bio upleten. Također, krajem 2018. godine pojavile su se i optužbe da je u zamjenu za pozitivnu medijsku pokrivenost u novinskom izdanju njezinog kontrolnog dioničara Netanyahu navodio da je unaprijedio povoljne regulatorne politike za telekomunikacijsku tvrtku Bezeq. 

Cijelo to vrijeme uživao je podršku svojih političkih saveznika koji su poricali optužbe i odbio je dati ostavku. Ipak, u međuvremenu je izgubio podršku svojih koalicijskih partnera, čemu je uvelike doprinijelo primirje s Hamasom, što je na koncu rezultiralo prijevremenim izborima. 

Iz trećeg puta se uspio vratiti na vlast. Koalirao s ekstremnom desnicom 

Nekoliko tjedana prije novih izbora, u veljači 2019. godine, izraelsko državno odvjetništvo je najavilo pokretanje postupka protiv Netanyahua, i to za mito, prevaru i zlouporabu povjerenja. Unatoč tome, njegova je stranka uspjela pobijediti na izborima i gotovo osvojiti peti premijerski mandat. Ipak, koalicijski pregovori se nisu uspjeli provesti u djelo, pa su u rujnu održani ponovni izbori nakon kojih nije uspjelo formiranje koalicije. Novi izbori, treći put, održani su u ožujku 2020. godine, neposredno prije zakazanog početka suđenja Netanyahuu.  

Rezultati izbora ponovno su išli u prilog njegovoj stranci Likud, ali unatoč tome on još uvijek nije dobio dovoljnu potporu za formiranje koalicije. Uz potporu Zajedničke liste, stranke koja zastupa interese palestinskih građana Izraela, Benny Gantz je dobio mandat za sastavljanje vlade.  

Tijekom pandemije covida formirana je hitna vlada na čelu s Netanyahuom koji je prema dogovoru nakon godinu i pol na vlasti trebao ured predati Gantzu. Međutim, nesuglasnosti unutar vlade brzo su se rasplamsale, a Netanyahuova popularnost je uslijed toga i optužbi za korupciju počela opadati. 

Nakon neprolaska proračuna 2020. vlada je raspuštena. Novi krug izbora održan je u ožujku 2021., a Netanyahu i njegovi saveznici ponovno nisu uspjeli osvojiti većinu mjesta u izraelskom parlamentu. U lipnju je Likud najavio formiranje koalicije s Naftalijem Bennettom kao premijerom, nagovještavajući kraj Netanyahuova drugog premijerskog mandata. 

Suđenje Netanyahuu za korupciju prekinuto je početkom 2022., kada je objavljeno da je policija upotrijebila špijunski softver Pegasus za hakiranje mobitela nekih svjedoka suđenja. Zbog toga je došlo do odgode suđenja, a u međuvremenu je obrana tvrdila da sastanke navedene u optužnici Netanyahu nije mogao održati prema datumu navedenom u njoj. U međuvremenu je Netanyahu zaoštrio odnose s vladajućom koalicijom te krenuo u rušenje Benettove vlade. 

Kako bi sastavio vladu koja će ga vratiti na vlast, ali i podržati njegove sporne reforme, Netanyahu je sklopio savezništvo s izraelskom ekstremnom desnicom, pa je dužnost ministra za nacionalnu sigurnost povjerio Itamaru Ben-Gviru, zagovorniku širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali. 

Početkom ljeta ove godine na suđenju Netanyahuu kao svjedok se pojavio Arnon Milchan, izraelski biznismen, filmski producent i bivši špijun, za kojeg tužiteljstvo smatra da je Netanyahuu nezakonito ustupio darove u vrijednosti od gotovo 700.000 šekela. što je oko 177 tisuća eura, a u optužnici je taj postupak opisan kao "linija opskrbe" šampanjcem i cigarama. 

Također, tužiteljstvo smatra kako je Netanyahu pomogao Milchanovim poslovnim interesima te oko statusa njegove vize za SAD, na što je izraelski premijer kazao da je "darivanje među prijateljima normalno", a svoje suđenje nazvao je političkim lovom na vještice. 

Unatoč suđenju za korupciju Netanyahu je došao na vlast te pokrenuo reforme pravosuđa u Izraelu kako bi izbjegao optužbe za korupciju. Reforme koje je predložio trebale su ograničiti pravosudni nadzor nad vladom, što je izazvalo masovne prosvjede u Izraelu koji su trajali više od devet mjeseci. 

U tim prosvjedima sudjelovali su i pripadnici izraelske vojske koji su se prijetili neodazivanjem na dužnost u slučaju provođenja reformi, što je uvelike moglo naštetiti sigurnosti države. 

Predložio reformu sudstva kako bi smanjio ovlasti Vrhovnog suda. Narod i oporba ustali protiv njega 

Nakon što je u srpnju ove godine izraelski parlament, na inicijativu Netanyahua, usvojio amandman na zakon koji je do sada omogućavao Vrhovnom sudu da poništi vladine odluke koje smatra nerazumnima, došlo je do velikog negodovanja oporbe koja je taj čin karakterizirala kao sramotan. 

Netanyahuov prijedlog zakona predstavljen je javnosti, a izazvao je neviđene ulične prosvjede i pobudio međunarodnu zabrinutost za stanje demokracije u Izraelu. Naime, u anketama koje su provele pojedine izraelske medijske kuće stanovništvo se izjasnilo kako želi da se Netanyahuova reforma pravosuđa u potpunosti odbaci. 

Prema novoj reformi zakona, Vrhovni sud u Izraelu više ne bi mogao poništavati vladine i ministarske odluke, a brojni kritičari zakona smatrali su da se ovakvim pristupom otvara prostor za zloupotrebu ovlasti i smanjenje kontrole izvršne vlasti. Brojni kritičari, kao i izraelski narod, smatraju da je srž svega zapravo Netanyahuova osobna korist zbog optužbi za korupciju koje on godinama poriče.  

Uslijed toga, ali i sve češćih negodovanja naroda zbog desničarske politike koju provodi Netanyahu, deseci tisuća Izraelaca izašli su na prosvjede ove godine kako bi mu se usprotivili. U međuvremenu su ovakvi prosvjedi postali redovita pojava u Izraelu, posebice nakon što je u srpnju Netanyahuova vlada izglasala zakon kojim se ograničava djelovanje Vrhovnog suda. 

Oporba i kritičari reforme smatraju da je njegov konačni cilj zauzdavanje neovisnosti sudstva. U to su vrijeme dvije glavne izraelske medijske kuće provodile ankete koje su pokazale kako Netanyahuu u slučaju izbora prijeti gubljenje preko deset zastupničkih mjesta u parlamentu.  

Izraelski medij: Netanyahuova politika omogućila je protok novca u Gazu  

Pred kraj Netanyahuove pete vlade 2021. godine Izrael je izdao između 2000 i 3000 radnih dozvola stanovnicima Gaze, a povratkom Netanyahua na vlast u siječnju ove godine broj radnih dozvola porastao je na gotovo 20.000. Izraelski dužnosnici kazali su kako bi te dozvole omogućile veće plaće stanovnicima. Israel Times proteklog je tjedna, nakon izbijanja sukoba, pisao kako je ova odluka omogućila protok velikog broja novca u Gazu. 

Israel times također je nedavno pisao kako su od 2014. godine vlade pod vodstvom Netanyahua praktički žmirile na raketnu vatru iz Gaze te kako su u međuvremenu dopustile "koferima s milijunima u katarskoj gotovini da uđu u Gazu preko njegovih prijelaza od 2018., kako bi održao svoje krhko primirje s Hamasovim vladarima Pojasa Gaze". 

Nadalje, prozivaju izraelsku vladu da je svojom politikom godinama Palestince tretirala kao teret, a Hamas kao imovinu te da je, "potaknut ovom politikom, Hamas postajao sve jači i jači do subote, kada je napao Izrael, poklao stotine ljudi i oteo nepoznat broj civila, nakon čega je sukob eskalirao". 

Egipatska obavještajna služba: Upozorili smo Izrael na mogućnost upada Hamasa. Analitičari: Netanyahu će ovo skupo platiti 

S obzirom na to da Izrael ima jednu od najmoćnijih vojski, postavlja se pitanje kako obavještajne službe nisu mogle predvidjeti upad hamasovaca. U međuvremenu su se javili egipatski obavještajni dužnosnici koji su kazali kako je njihova obavještajna služba upozorila Izrael da Hamas planira operaciju velikih razmjera te da je izravnu obavijest premijeru Netanyahuu uputio ministar obavještajnih službi iz Kaira. 

Uz to, velik broj analitičara smatra da će istrage Hamasovih napada razotkriti propuste sigurnosti, strategije i vodstva, što bi mogla biti direktna odgovornost Netanyahua. 

"Javnost će mu to skupo naplatiti kad rat završi. Netanyahuova koncepcija je loša. Hamas je na vlasti u Gazi od 2007., a on je bio izabran 2009. Imali su uzde vlasti gotovo istodobno. I upravo u tom razdoblju islamisti su toliko ojačali.  

Nakon rata uspostavit će se istražno povjerenstvo. To će biti strašno. Nakon toga Netanyahu će pasti sa svojim ministrima u ropotarnicu povijesti i usto s najsramnijom mrljom na čelu: najveći politički vojni fijasko Izraela. On to zna. Stjeran je uza zid", kazao je Reuven Hazan, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Jeruzalem. 

Netanyahu je zanijekao da je iz Egipta primio bilo kakvo upozorenje o skorašnjem Hamasovu napadu.

Netanyahu: Nema primirja 

U međuvremenu je Izrael upozorio stanovnike Pojasa Gaze da se evakuiraju na jug kako bi se spasili od nadolazećih bombardiranja u kojima je za sada, prema zadnjim podacima lokalnih vlasti, poginulo više od 2750 ljudi, a ranjeno ih je 9700.  

I dok sve više država, uključujući Kinu i Rusiju, ali i SAD, koji je danas prvi put upozorio Izrael, poziva na prekid sukoba i pokolj tisuća civila i u Pojasu Gaze i u Izraelu, Reuters danas objavljuje da je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rekao da nema primirja u južnoj Gazi.