STANOVNICI Taipeija su sredinom srpnja iskusili scenarij rata. Uz zaglušujuće sirene za zračnu uzbunu, sedam milijuna ljudi vježbalo je bijeg iz stanova u podzemne garaže. Glavni gradski stadion, inače pozornica za pop koncerte, pretvoren je u centar za distribuciju hitnih potrepština, dok su učionice postale improvizirane operacijske dvorane.

Od umirovljenika do liječnika, čitavo društvo sudjelovalo je u vježbama obrane od moguće kineske invazije, koje su po opsegu i složenosti bile bez presedana.

"Prijašnjih godina naglasak je bio na evakuaciji. Ove godine vježbamo što je doista potrebno ako izbije rat. Kad se nešto dogodi, znat ćemo točno što činiti", izjavila je Lee Juwen, zaposlenica lokalne uprave.

Vježbe bez presedana

Iako se Tajvan desetljećima priprema za potencijalni napad Kine, koja ga smatra svojim teritorijem, ovogodišnje vojne vježbe "Han Kuang" podignute su na novu razinu. Trajale su deset dana, dvostruko dulje nego lani, i uključivale su 22.000 rezervista, značajno više od prošlogodišnjih 14.500. Vježbe su bile realističnije, obuhvaćajući scenarije prije i nakon mogućeg iskrcavanja kineskih trupa, te su poticale masovno sudjelovanje građana kroz vježbe "urbane otpornosti" diljem otoka.

Jačanje obrane ključna je politika novog tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea, dijelom i kao odgovor na zabrinutost Washingtona da spore reforme ostavljaju otok ranjivim.

"Ovo je najznačajniji Laijev pothvat do sada", ocijenio je Mark Montgomery, umirovljeni američki kontraadmiral. Cilj je ojačati institucije i obučiti civile da se odupru kineskim pokušajima da iznude predaju bez borbe, primjerice prekidom opskrbe plinom ili kibernetičkim napadima.

Lai također mora uvjeriti SAD da Tajvan čini dovoljno. Američki dužnosnici smatraju odvraćanje Kine od invazije vojnim prioritetom te su pozvali Taipei da poveća obrambeni proračun na čak 10 posto BDP-a, što je četiri puta više od sadašnjeg iznosa.

Od sabotaže do urbanog ratovanja

Zahvaljujući savjetima američkih vojnih instruktora, vježbe su ove godine uključivale i urbano ratovanje te pripreme za dugotrajni sukob. Simulacija je započela kineskim operacijama u "sivoj zoni" – sabotažama i dezinformacijskim kampanjama – a zatim se prebacila na urbano ratovanje.

Vojnici su prevozili raketne bacače kroz podzemnu željeznicu, a vojna policija blokirala je mostove autobusima i bodljikavom žicom. Tajvan je također vježbao odbijanje invazije koristeći novo američko oružje, uključujući sustav HIMARS i tenkove Abrams, što je, prema analitičarima, važno za podizanje morala i volje za otporom.

Predsjednik Lai upozorio je da se Tajvan mora boriti ne samo protiv napada, već i protiv "defetizma" koji širi kineska propaganda. "Suočeni sa svakodnevnim prijetnjama, nemamo drugog izbora nego biti spremni", poručio je.

Peking je na vježbe reagirao ljutito, nazvavši ih "vojnim kazalištem" i optuživši Laija da gura narod u sukob. Ipak, čak i kineski analitičari priznaju da vježbe pokazuju jasnu odlučnost Tajvana da se bori "do posljednjeg daha" kako bi izdržao dovoljno dugo dok ne stigne pomoć saveznika. "Cijeli svijet i svi Tajvanci moraju jasno razumjeti da će se, čim Kina napadne, ova vlada bez sumnje boriti do kraja", zaključio je Chen Shih-min, profesor s Nacionalnog sveučilišta Tajvan.