RUSKA mornarica prije nekoliko dana službeno je uvela u aktivnu službu podmornicu Knyaz Požarski, najnoviju iz serije nuklearnih podmornica klase Borej-A (Projekt 955A) naoružanih balističkim raketama.

Na svečanosti podizanja zastave, kojoj je nazočio predsjednik Vladimir Putin, istaknuto je kako se radi o važnoj prekretnici u modernizaciji ruskih strateških pomorskih snaga.

Knyaz Požarski sedma je podmornica iz serije Borej i predstavlja vrhunac ruskog podmorničkog dizajna za nuklearno odvraćanje. U odnosu na prethodne modele, podmornica nudi veću nečujnost, otpornost i kapacitet za raketno naoružanje.

Vrhunska tehnologija i razorna moć

Podmornice klase Borej-A predstavljaju evoluiranu verziju izvorne Borej klase, s naprednim sonarima, poboljšanom hidrodinamikom trupa i tišim pogonskim sustavima. Svaka od njih nosi 16 balističkih raketa RSM-56 Bulava koje mogu biti opremljene s do šest neovisno usmjerenih nuklearnih bojevih glava.

Osim strateških raketa, podmornice su naoružane i torpedima kalibra 533 mm, protubrodirskim projektilima te REPS-324 Shlagbaum sustavom za lansiranje protutorpednih protumjera. Mogu lansirati i projektile RPK-2 Vijuga za borbu protiv brodova i podmornica.

Zahvaljujući ovakvom arsenalu, podmornice Borej nisu samo sredstva odvraćanja, već i svestrane borbene platforme za djelovanje na otvorenom moru, piše portal ArmyRecognition.

Drugi udar kao temelj doktrine

Knyaz Požarski bit će raspoređena u Sjevernu flotu, gdje će patrolirati Arktikom i Atlantskim oceanom u skladu s ruskom pomorskom doktrinom. Njezina primarna uloga je osiguranje ruske sposobnosti drugog udara – ključnog elementa nuklearnog odvraćanja.

Predsjednik Putin najavio je da će do 2030. u službu biti uvedeno još šest nuklearnih podmornica. Sve će biti opremljene novim strateškim sustavom – nuklearno pogonjenim i nuklearno naoružanim podvodnim dronovima Posejdon.

Podvodno oružje

Poznat i kao Status-6 ili Kanyon u NATO klasifikaciji, Posejdon je jedno od najambicioznijih i najkontroverznijih podvodnih oružja. Prvi put predstavljen 2015., a testiran 2016., ovaj torpedo ima domet oko 10.000 kilometara, maksimalnu brzinu od 185 km/h i može djelovati na dubinama do 1.000 metara.

Opremljen minijaturnim nuklearnim reaktorom, torpedo se kreće nečujno zahvaljujući tehnologijama za akustično i termalno prikrivanje te je osmišljen za izbjegavanje svih postojećih protupodmorničkih obrana. Može nositi bojevu glavu snage do 100 megatona – dvostruko jaču od Carske bombe, najsnažnijeg ikad detoniranog nuklearnog oružja.

Strategija do 2050. i jačanje mornarice

Predsjednički savjetnik i predsjednik Pomorskog kolegija Nikolaj Patrušev potvrdio je da je u izradi nova strategija brodogradnje za razdoblje 2025.–2050., koja će biti predstavljena Putinu u rujnu. Nova doktrina usmjerit će fokus ruske mornarice na strateško odvraćanje, napredne podvodne sposobnosti i očuvanje nadmoći u ključnim svjetskim regijama.

Ruska mornarica sredinom 2025. raspolaže s ukupno 79 podmornica, od čega su 54 na nuklearni pogon. To uključuje 14 podmornica s balističkim projektilima – osam iz klase Borej i šest starijih klasa Delta III i IV. Osim njih, tu su i 13 podmornica s krstarećim projektilima (šest klase Oscar II i sedam klase Jasen), 16 nuklearnih jurišnih podmornica (12 Akula i četiri Sijera), te 10 specijaliziranih podmornica za tajne i dubinske misije.

Konvencionalnu flotu čini 25 dizel-električnih podmornica, uglavnom klase Kilo i Poboljšani Kilo, uz nekoliko podmornica nove klase Lada.

Rusija još uvijek zaostaje za Amerikom po ovom pitanju

Američka mornarica raspolaže s 71 podmornicom na nuklearni pogon, uključujući 14 strateških podmornica klase Ohio, četiri pretvorene u platforme za krstareće projektile i oko 53 jurišne podmornice klasa Virginia, Seawolf i Los Angeles. Svaka strateška podmornica nosi do 24 rakete Trident II D5 s višestrukim nuklearnim bojevim glavama, a ukupna američka podvodna nuklearna zaliha procjenjuje se na oko 4.032 bojeve glave – u usporedbi s ruske 1.648.

Iako SAD zadržava prednost u ukupnom broju i tehnološkoj sofisticiranosti, Rusija jasno ulaže u modernizaciju i razvoj sposobnosti za nepredvidiv i preživljavajući drugi udar – temelj svoje strategije odvraćanja.

Geopolitičke posljedice

Uvođenje Knyaza Požarskog u službu te planirana integracija podmornica opremljenih torpedima Posejdon signaliziraju jačanje ruske podvodne prisutnosti na globalnoj razini. Za Europu, to dodatno naglašava ranjivost u sjevernom Atlantiku, Baltičkom i Sredozemnom moru.

Za SAD, Posejdon predstavlja novi izazov za koji tradicionalne doktrine protupodmorničkog ratovanja nisu pripremljene.

Kako Rusija nastavlja razvijati i diversificirati svoj podvodni nuklearni arsenal, njezina sposobnost izvođenja preživjelog i razornog uzvratnog udara postaje sve složenija, čime se pomiče ravnoteža odvraćanja i učvršćuje položaj Moskve u globalnoj vojnoj i diplomatskoj areni.