SIGURNOSNE kamere u gradu Agadiru na jugozapadu Maroka snimile su plavu svjetlost na nebu tri minute prije nego što je zemlju pogodio razorni potres magnitude 6.8 po Richteru.

Društvenim mrežama se šire snimke na kojima se vidi i sam trenutak potresa. I na tim snimkama vidljiva je plava svjetlost.

Potres u Maroku za sada je odnio više od 2800 života, a u njemu je ozlijeđeno 2500 osoba.

Prirodni fenomen

Iako je to plodno tlo za teoretičare zavjera, riječ je o prirodnom fenomenu. National Geographic je još prije nekoliko godina pisao o ovom fenomenu, ponudivši znanstvene odgovore na njega.

Kada je potres magnitude 8.1 pogodio Meksiko 2017. godine, na društvenim mrežama su se pojavile jezive slike zelenih i plavih svjetala na nebu. Takozvana svjetla potresa u Meksiku bila su još jedan misteriozni primjer fenomena koji je zbunjivao stručnjake stotinama godina.

Poput kuglaste munje, svjetla potresa su relativno rijetka, a znanstvenicima je teško objasniti o čemu se točno radi. Stvari kompliciraju to što ne izgledaju svi slučajevi isto, što pokreće objašnjenja koja se kreću od obične munje do NLO-a i pojava s drugog svijeta.

"Svjetla mogu poprimiti mnogo različitih oblika i boja", rekao je Friedemann Freund, profesor fizike na Državnom sveučilištu San Jose i istraživač u NASA-inom Istraživačkom centru Ames, u intervjuu za National Geographic 2014. godine.

Svjetla potresa u povijesti

Freund i njegovi kolege proučili su 65 izvještaja o takvim svjetlima koji sežu čak do 1600. godine, objavivši svoja otkrića 2014. u časopisu Seismological Research Letters.

Na primjer, 12. studenog 1988. ljudi su izvijestili o ljubičasto-ružičastoj svjetlećoj kugli duž rijeke St. Lawrence u Quebecu, 11 dana prije snažnog potresa. U Piscu u Peruu svjetla su se pojavila u obliku jarkih bljeskova koji su obasjali nebo, a snimljeni su sigurnosnim kamerama uoči potresa magnitude 8 2007. godine. I prije potresa 2009. u L'Aquili u Italiji viđeni su mali plamenovi svjetla kako trepere iznad kamenih ulica.

Američki geološki institut je oprezan oko toga postoje li svjetla potresa ili EQL. "Geofizičari se razlikuju oko toga u kojoj mjeri pojedinačna izvješća o neobičnim svjetlima u vrijeme i blizu epicentra potresa zapravo predstavljaju EQL", navodi institut na svojoj web stranici: "Neki sumnjaju da bilo koje izvješće predstavlja čvrst dokaz za EQL, dok drugi misle da barem neka izvješća uvjerljivo odgovaraju EQL-u." Freund je u potonjem taboru.

Što bi moglo uzrokovati svjetla?

Analizirajući 65 svjetlosnih incidenata u vrijeme potresa u studiji iz 2014. godine, Freund i njegovi kolege teoretizirali su da svjetla uzrokuju električni naboji koji se aktiviraju u određenim vrstama stijena tijekom seizmičke aktivnosti.

"Kao da ste uključili bateriju u Zemljinoj kori", ističe Freund.

Na primjer, bazaltne i magmatske (gabro) stijene imaju sićušne defekte u svojim kristalima koji bi mogli osloboditi električni naboj u zrak. Uvjeti koji pogoduju svjetlu postoje u manje od 0.5 posto potresa diljem svijeta, procjenjuju znanstvenici, što bi objasnilo zašto su bili relativno rijetki. Također su primijetili da se svjetla potresa češće pojavljuju prije ili tijekom potresa, a ne toliko nakon.

Ranija studija je ukazivala da je tektonski stres stvorio takozvani piezoelektrični učinak, u kojem stijene koje sadrže kvarc proizvode jaka električna polja kada su komprimirane na određeni način. Ali jedna od komplikacija u proučavanju potresnih svjetala je, naravno, da su nepredvidljiva i kratkog vijeka. U pokušaju da to zaobiđu, neki su znanstvenici pokušali ponovno kreirati taj fenomen u laboratoriju.

U studiji koju je vodio fizičar sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju i koja je objavljena 2014., zrnca različitih materijala - brašno, plastični diskovi, gips - stvaraju skokove napona kada se potresaju.

Znanstvenici su ovaj učinak pripisali trenju između zrna, što bi proturječilo i piezoelektričnoj teoriji i Freundovoj. Sve dok se pojavljuju proturječne znanstvene teorije, rasprava o uzrocima potresnih svjetala ostaje otvorena.