NASA-IN svemirski opservatorij Solar Dynamics Observatory (SDO) snimio je sredinom prošloga mjeseca ogroman vatreni tornado na površini Sunca. Prominencija u obliku tornada se počela formirati 14. ožujka, a za par dana je veličanstveno eksplodirala, izbacujući pritom plazmu u svemirska prostranstva.

"Ovaj vrtložni stup plazme visok kao 14 Zemalja prosipao je na Sunce kišu užarenog materijala veličine Mjeseca", opisao je događaj astrofotograf Andrew McCarthy, koji je također nekoliko sati solarnim teleskopom snimao tornado. Ovaj zadivljujući spektakl nije predstavljao prijetnju Zemlji. Radi se o posljednjem u nizu zapanjujućih, ali uglavnom bezopasnih događaja na Suncu koji se u zadnje vrijeme češće zbivaju jer se naša zvijezda približava vrhuncu svog 11-godišnjeg solarnog ciklusa. 

Tornado je samo vidljiv dio erupcije 

Magnetska struktura koja je uzrokovala ovaj tornado zapravo je puno veća od onoga što vidimo. "Radi se o filamentu polarne krune (PCF). Filament je ogromna, uvrnuta magnetska struktura iznad Sunčeve površine koja se tamo zna zadržati mjesecima", rekao je za Business Insider fizičar Mathew Owens sa Sveučilišta Reading u Velikoj Britaniji.  

Naime, Sunce je ogromna lopta gorućeg plina i plazme koja se sastoji od vrućih, nabijenih čestica. Kada se one kreću oko Sunca, stvaraju magnetska polja koja izbijaju kroz Sunčevu površinu u obliku filamenata (prominencija).  

Za razliku od baklji koje se izbacuju u svemir, filamenti su "usidreni" u zvijezdu, odnosno ne odvajaju se od nje. Prominencija se može pokidati i osloboditi baklju, no to nije uvijek slučaj. Solarna tornada su uz prominencije još jedan primjer "vezivnog tkiva" koje pričvršćuje nevidljivo magnetsko polje za Sunce. 

U slučaju ovog tornada prominencija se raspala te su nabijene čestice pojurile vrtoglavim brzinama kroz svemir. Da je fenomen bio okrenut u smjeru Zemlje, vjerojatno bismo opet vidjeli prekrasne aurore ili zabilježili neke poremećaje u električnim mrežama. 

Iako naziv tornado sugerira da se fenomen vrti, moguće je da se takvo nešto ne zbiva, kazao je solarni fizičar Sven Wedemeyer sa Sveučilišta Oslo. "Imate dvije mogućnosti. Ili se radi o rotirajućoj strukturi koju zajedno drže magnetska polja ili o plazmi koja prati neko ranije upleteno magnetsko polje i daje dojam da se rotira, ali se zapravo samo kreće gore-dolje poput blage spirale", objasnio je. 

Sunce je sve aktivnije 

Vjerojatno ćemo vidjeti još upečatljivijih solarnih fenomena u nadolazećim godinama jer se Sunce približava svom solarnom maksimumu. Solarni ciklusi imaju ogroman utjecaj na Sunčev sustav, ali ih relativno slabo razumijemo. Znanstvenici smatraju da su vjerojatno povezani sa solarnim magnetskim poljem.

Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetski polovi se okreću, sjeverni postaje južni i obrnuto. Ta situacija se podudara s onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME) te ima najviše pjega. Nakon toga dolazi razdoblje smirivanja aktivnosti, a poslije opet kreće razdoblje solarnog maksimuma.

Sada je naša zvijezda upravo u toj fazi, odnosno na pragu spomenutog maksimuma. Treba napomenuti da nisu svi solarni ciklusi isti; neki su jači, a neki slabiji. Sadašnje razdoblje ciklusa naše zvijezde pokazuje neke zanimljive karakteristike. Naime, Sunčeva aktivnost je od vrlo rane faze trenutnog ciklusa, koji je počeo u prosincu 2019., premašila sva očekivanja.