NAFTNI tanker pogođen je u napadu u blizini Hormuškog tjesnaca, pri čemu je poginuo jedan član posade. Ovaj incident, posljednji u nizu napada u toj strateški važnoj regiji, doveo je do eksplozije na brodu i gotovo potpune obustave pomorskog prometa.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Prema Omanskom centru za pomorsku sigurnost (MSC), tanker MKD VYOM, koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka, napadnut je bespilotnim plovilom 52 nautičke milje (oko 96 kilometara) od obale Muscata. Brod je prevozio približno 59.500 metričkih tona tereta. U napadu je došlo do eksplozije u glavnoj strojarnici, nakon čega je izbio požar. Poginuo je jedan član posade, državljanin Indije.

Na brodu je bila 21 osoba - 16 Indijaca, četiri državljanina Bangladeša i jedan Ukrajinac. Posadu je evakuirao komercijalni brod MV SAND koji plovi pod zastavom Paname. Zasad nije poznato tko stoji iza napada.

Eskalacija napetosti i skok cijena nafte

Omanske vlasti priopćile su da prate stanje oštećenog tankera te izdaju upozorenja brodovima koji prolaze tim područjem u Omanskom zaljevu. Incident je dodatno povećao napetosti u regiji, što se odmah odrazilo na cijene sirove nafte, koje su u ponedjeljak ujutro naglo skočile. Trgovci procjenjuju da bi moglo doći do potpunog prekida isporuka nafte iz Irana i drugih dijelova Bliskog istoka.

Cijena barela američke referentne nafte porasla je za 7 posto, na 72 dolara, dok je cijena nafte Brent također porasla za 7 posto i dosegla 78.4 dolara po barelu. Ovo je već drugi napad u kratkom vremenu. Omanski MSC u nedjelju je izvijestio o napadu na naftni tanker pod zastavom Palaua kod obale Musandama, no ni tada nije objavljeno tko je odgovoran za napad na brod koji je navodno bio pod američkim sankcijama.

Brodarski divovi obustavljaju promet

Napad se dogodio nakon što su američki i izraelski udari na Iran potaknuli Teheran da izda pomorska upozorenja kojima se zabranjuje komercijalni prolaz Hormuškim tjesnacem. Iako nije proglašena službena međunarodna blokada, prijetnje i izravni napadi doveli su do drastičnog rasta premija osiguranja od ratnog rizika, a visoki sigurnosni rizici uzrokovali su gotovo potpunu obustavu pomorskih operacija.

Vodeće kontejnerske brodarske tvrtke brzo su reagirale kako bi zaštitile posade i imovinu. Maersk, Hapag-Lloyd i CMA CGM objavili su da do daljnjega obustavljaju sve tranzite kroz Hormuški tjesnac. Brodovi koji se nalaze u Perzijskom zaljevu ili plove prema njemu usmjereni su na sigurna sidrišta, a brojne linije preusmjerene su oko Rta dobre nade, uz istovremenu obustavu prolazaka Sueskim kanalom.

Kompanija MSC naložila je svim svojim plovilima u regiji da se upute u sigurna utočišta te je privremeno obustavila globalne rezervacije tereta za Bliski istok. Slično su postupile i japanske kompanije NYK, Mitsui O.S.K. Lines i Kawasaki Kisen, koje su od subote navečer zaustavile sve operacije u Hormuzu.

Promet pao za 70 posto

Obustava se odnosi i na prijevoz nafte i plina. Nekoliko velikih naftnih kompanija, vlasnika tankera i trgovačkih kuća, čija imena nisu navedena, zaustavilo je isporuke sirove nafte, goriva i ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz tjesnac. Neovisni podaci praćenja plovila iz više izvora, uključujući Reuters, potvrđuju da je od subote navečer ukupni promet kroz ovaj plovni put pao za otprilike 70 posto.

Najmanje 150 tankera za sirovu naftu i LNG usidreno je u otvorenim vodama Zaljeva izvan tjesnaca, uglavnom uz obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Katara. Iako tjesnac nije pod formalnom blokadom, komercijalne operacije privremeno su zaustavljene zbog kombinacije visokih rizika i povlačenja osiguravatelja.

Time je prekinuto otprilike 20 do 30 posto globalne pomorske trgovine naftom i značajan dio protoka LNG-a. Situacija je i dalje neizvjesna i očekuje se da će takvo stanje potrajati dok se sigurnosna situacija u regiji ne stabilizira.