"POKUŠAJ ubojstva bolivijskog predsjednika Eva Moralesa pripremali su hrvatski i irski nacionalisti te Bolivijci", rekao je bolivijski potpredsjednik Alvaro Garcia Linera na konferenciji za novinare u La Pazu.

Policija je u četvrtak tijekom uhićenja petorke koja se sumnjiči za organiziranje atentata, u hotelu u gradu Santa Cruzu ubila trojicu sumnjivaca. U toj akciji su još dvojica uhićena. Pola sata trajalo je "puškaranje" između policije i osumnjičenika te je detonirana i bomba koja je na hotelu razbila prozore. Nakon obračuna u hotelu je policija izvršila pretres u nekoliko stanova i skladišta u Santa Cruzu. Prilikom pretresa je pronađen eksploziv, streljivo, oružje, kao i popis ljudi koje su plaćenici planirali ubiti. Bolivijske vlasti, naime, vjeruju kako su "internacionalni plaćenici", kako ih nazivaju, odgovorni za napade na nekoliko javnih osoba u Boliviji.

Oporba ne vjeruje da je itko organizirao atentat 

Policija vjeruje da su atentatori planirali postaviti bombu na brod kojim se Morales trebao voziti, a za naručiteljima atentata i dalje se traga. Potpredsjednik Bolivije izjavio je i da je napad organizirala "opasna banda terorista plaćenika". Bolivijska oporba ne vjeruje da je ikakvog organiziranja  pokušaja atentata uopće bilo. "Takve se stvari događaju kada predsjednik nije u zemlji", rekao je oporbenjak Luiz Nunez te dodao kako vlasti time žele zaplašiti one koji misle drugačije.

Policijski inspektor Victor Hugo Escobar imao je malo drugačiju priču o nacionalnosti napadača pa je na konferenciji za novinare o akciji uhićenja rekao da su među ubijenima Mađari. Predsjednik Morales izjavio je jučer kako je još prije nekoliko dana imao informaciju da se sprema atentat na njega te je u srijedu izdao naredbu da se "plaćenici" uhite. Policija traži i druge sumnjivce za pripremanje napada u Boliviji.

Mađarski portal Index.hu piše kako su u ovoj policijskoj akciji poginula dva Mađara dok je jedan uhićen. Ubijeni Eduardo Rozsa Flores ima trojno mađarsko-hrvatsko-bolivijsko državljanstvo, a borio se u ratu na strani Hrvatske vojske. Drugi Mađar koji je ubijen je Arpad Szekely, a treći ubijeni je irski nacionalist Michael Martin Dwyer. U policijskoj akciji uhićen je i 58-godišnji Mario F. Tadic, koji je navodno također sudjelovao u Domovinskom ratu. Tadic ima i bolivijsko državljanstvo i već je izveden pred istražnog suca.

Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova nisu mogli komentirati pojedinosti oko pokušaja atentata na Moralesa jer još nemaju službenih informacija, ali potvrdili su nam da je u Boliviji uhićeno više osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo.

Ubijeni Jorge Eduardo Rozsa Flores u Hrvatskoj je bio puno poznatiji kao Chico. Na područje Osijeka je došao 1991. godine i predstavljao se kao dopisnik španjolskih novina, a uskoro se odlučio uključiti u Hrvatsku vojsku. 1992. godine u Laslovu je osnovao Prvi internacionalni vod, a krajem te godine se zbog ranjavanja povukao iz aktivne službe. Kao vojnik je dobio čin bojnika i hrvatsko državljanstvo, a njegova je avantura u Domovinskom ratu inspirirala mađarsku redateljicu Iboyu Fekete da 2001. godine snimi film "Chico" u kojem je glumio samog sebe. "Nakon nekoliko godina stekao sam čin pukovnika. Tijekom rata tri puta sam bio ranjen", rekao je Chico u ntervjuu za Glasnik hrvatskog uljudbenog pokreta koji je dao u ožujku prošle godine.

U filmu je ispričano kako je Chico napustio Čile sa svojom obitelji za vrijeme Pinochetovog vojnog puča, nakon čega su pobjegli u Švedsku, a zatim u Mađarsku s obzirom da je njegov otac porijeklom mađarski Židov. U Budimpešti je Chico maturirao u gimnaziji Sv. Ladislava, da bih 1989. godine stekao diplomu politologije i komparativne povijesti književnosti na Filozofskom fakultetu "Lóránd Eötvös". Tamo je upoznao ozloglašenog terorista Iliča Ramireza Sancheza, kojeg je šira javnost upoznala pod nadimcima Carlos i Šakal. Uskoro se zaposlio kao novinar za španjolsku La Vanguardiju, što ga je dovelo do Hrvatske.

"Na žalost, osobno se nisam sreo s generalom Antom Gotovinom, no duboko ga poštujem i zahvalan sam Bogu da ga mogu zvati ratnim prijateljem, kompanjonom, pošto smo se borili za zajedničku, jednu istinsku stvar. U Mađarskoj sam dosad u više navrata organizirao sakupljanje potpisa za oslobađanje generala Ante Gotovine, te za ostale nevino suđene generale, časnike Hrvatske vojske", pričao je Chico uz napomenu kako redovito u Mađarskoj objavljuje članke u kojima je stao u obranu hrvatskih generala u Haagu.

Osim što je bio zvijezda biografskog filma, Chico je objavio i nekoliko knjiga. Njegova prva knjiga ratnih memoara "Prljavi rat" objavljena je 1994. godine, a dvije godine kasnije objavljena je knjiga "Operacija šutnje". 1999. godine je izašla trojezična zbirka ratnih pjesama Huseg / Vjernost / Lealtad, a uskoro je objavio još jedne ratne memoare "Umrli smo i još živimo". Do kraja život objavio je još pjesničke zbirke "Stanje između dva rata", "Kolekcija svinjarije", "69 tajna - ljubavne pjesme i jedno objašnjenje, te "47 sufističkih pjesama". Prema memoarima "Prljavi rat" također je snimljen dugometražni film.

Laslovo oplakuje Chicovu smrt

Mještanli Lasova s nevjericom su dočekali vijest o Chicovoj smrti. "Španjolac", kako su g azvali u tom selu nedaleko od Osijeka, svake godine je dolazio na obilježavanje pada Laslova 24. studenoga, a tu se želio jednog dana i preseliti. Crkvena zvona jutros su obilježavala Chicovu smrt, a mještani su najavili da će skupiti novac za njegov sprovod i osmrtnicu u novinama.

I.Kri./P.V.
Foto: AFP