MEĐUNARODNI tim znanstvenika, predvođen poznatim hrvatskim znanstvenikom i molekularnim biologom akademikom prof. dr. Igorom Štagljarom, otkrio je novu potencijalnu metu za liječenje glioblastoma, najagresivnijeg i najsmrtonosnijeg oblika raka mozga kod odraslih. U središtu otkrića nalazi se protein CLIC1, za koji istraživači tvrde da ima ključnu ulogu u rastu i širenju tumora.

Istraživanje su vodili znanstvenici s Donnelly Centra pri Sveučilištu u Torontu, a rezultati bi mogli otvoriti put razvoju potpuno novih, preciznijih terapija za bolest kod koje pacijenti u prosjeku žive tek 12 do 15 mjeseci nakon dijagnoze.

"Glioblastom je jedan od najsmrtonosnijih karcinoma općenito", rekao naš znanstvenik Igor Štagljar. "Posebno je devastirajuće što uglavnom pogađa ljude između 50 i 65 godina, u razdoblju njihove najveće intelektualne snage."

Riječ je o tumoru koji liječnici i znanstvenici već desetljećima smatraju jednim od najvećih izazova moderne onkologije. Glioblastom je izrazito invazivan, vrlo brzo raste i širi se u okolno zdravo moždano tkivo, zbog čega ga je gotovo nemoguće potpuno kirurški ukloniti.

Unatoč standardnom liječenju koje uključuje operaciju, zračenje i kemoterapiju, gotovo svi pacijenti dožive povrat bolesti.

Nova "Ahilova peta" tumora

Znanstvenici su otkrili da protein CLIC1 djeluje kao svojevrsni "električni prekidač" koji omogućuje tumorskim stanicama da održavaju signale potrebne za nekontrolirani rast.

"Pokazali smo da se taj protein u tumorskim stanicama premješta na njihovu površinu i stvara kanale koji omogućuju prijenos signala za rast tumora", objasnili su istraživači.

Glioblastom pokreću dva glavna molekularna mehanizma: mutacija EGFRvIII i receptor OSMR. Tim je otkrio da CLIC1 služi kao poveznica između njih, održavajući zatvoreni komunikacijski krug koji tumor koristi za rast i preživljavanje.

Tumor se može zamisliti kao kompleksna mreža komunikacije u kojoj EGFRvIII i OSMR djeluju kao "glavni zapovjednici" koji šalju signale za rast, dok CLIC1 funkcionira kao posrednik koji te signale povezuje u snažan sustav.

"Kada uklonimo CLIC1, taj komunikacijski sustav se raspada", naveli su istraživači.

Koristili posebnu tehnologiju

Do otkrića su došli pomoću tehnologije MaMTH, koju je razvio Štagljarov laboratorij. Riječ je o sustavu koji omogućuje mapiranje interakcija između proteina na površini stanica.

Znanstvenici su analizirali kako receptor OSMR komunicira s drugim proteinima u prisutnosti ili odsutnosti mutacije EGFRvIII te su praktički izradili svojevrsnu "društvenu mrežu" komunikacije unutar tumora.

U toj mreži posebno se izdvojio upravo CLIC1.

"Otkrili smo još jednog negativca u glioblastomu", rekao je Štagljar.

Tumor koji se brzo prilagođava terapiji

Glioblastom je posebno teško liječiti jer nije riječ o homogenom tumoru, nego o složenoj kombinaciji različitih populacija stanica koje različito reagiraju na terapiju i brzo razvijaju otpornost.

To znači da terapija može uništiti velik dio tumora, ali preostale stanice prežive i ponovno pokrenu rast bolesti. Osim toga, tumorske stanice infiltriraju se duboko u zdravo moždano tkivo, što dodatno otežava liječenje.

Problem predstavlja i krvno-moždana barijera, prirodni zaštitni mehanizam mozga koji sprječava mnoge lijekove da dođu do tumora u dovoljnoj koncentraciji.

Razvili i eksperimentalno protutijelo

Istraživači su već razvili i eksperimentalno monoklonsko protutijelo koje cilja upravo CLIC1 na površini tumorskih stanica.

"Razvili smo 'pametno' protutijelo koje prepoznaje CLIC1 isključivo na površini tumorskih stanica i selektivno djeluje na njih, bez oštećenja zdravog tkiva", objasnili su.

Rezultati testiranja na miševima zasad su vrlo ohrabrujući. Kada su istraživači pomoću CRISPR tehnologije uklonili CLIC1, stanice glioblastoma izgubile su sposobnost širenja.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da je istraživanje još u predkliničkoj fazi i da su potrebna dugotrajna dodatna ispitivanja prije eventualne primjene kod ljudi.

"Otvaraju se vrata novim terapijama"

Istraživači smatraju da bi ciljanje CLIC1 moglo predstavljati novu generaciju preciznih terapija za glioblastom, slično kao što su razvijeni lijekovi koji ciljaju HER2 protein kod određenih oblika raka dojke.

"Današnje terapije često ne uspijevaju jer tumor brzo razvija otpornost i pronalazi alternativne puteve za rast", naveli su istraživači. "Ciljanjem CLIC1 pokušavamo 'isključiti struju' cijelom komunikacijskom sustavu tumora."

U Hrvatskoj od glioblastoma godišnje oboli između 250 i 300 ljudi, a globalno je prognoza bolesti i dalje izrazito loša.

"Trenutno ne postoji učinkoviti lijek za glioblastom, ali ovakva otkrića otvaraju vrata razvoju personaliziranih terapija koje bi mogle značajno poboljšati ishode liječenja", poručili su istraživači.