NOVA analiza teško oštećene lubanje, iskopane prije nekoliko desetljeća na obali rijeke u središnjoj Kini, uzdrmala je dosadašnje spoznaje o ljudskom obiteljskom stablu. Iako je dugo prkosila klasifikaciji, digitalna rekonstrukcija otkrila je nove, iznenađujuće detalje, piše CNN.

Znanstvenici su uspjeli digitalno rekonstruirati smrskanu lubanju, za koju se procjenjuje da je stara milijun godina. Njezine karakteristike upućuju na to da fosil pripada istoj evolucijskoj liniji kao i upečatljivi primjerak poznat kao "Čovjek zmaj" te denisovci - zagonetna i nedavno otkrivena populacija prapovijesnih ljudi. Starost lubanje i njezina klasifikacija kao ranog pretka denisovaca znači da se ta skupina pojavila mnogo ranije nego što se dosad mislilo.

Novo obiteljsko stablo ljudske evolucije

Šira analiza istraživača, objavljena u časopisu Science, temelji se na ovoj rekonstrukciji i više od 100 drugih fosilnih lubanja te nudi radikalno drugačiju sliku ljudske evolucije. Rezultati značajno pomiču vremensku liniju za vrste poput naše, Homo sapiensa, kao i za neandertalce, arhaične ljude koji su živjeli u Europi i središnjoj Aziji prije nego što su nestali prije otprilike 40.000 godina, a poznato je da su se križali s denisovcima.

"Ovo mijenja mnogo razmišljanja jer sugerira da su se prije milijun godina naši preci već podijelili u različite skupine, ukazujući na mnogo raniji i složeniji ljudski evolucijski rascjep nego što se prije vjerovalo", istaknuo je koautor studije Chris Stringer, paleoantropolog iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

Ako ova otkrića budu široko prihvaćena, pomaknut će pojavu naše vrste za čak 400.000 godina unatrag i dramatično preoblikovati znanje o ljudskom podrijetlu.

Zamršeno podrijetlo

Lubanja je jedan od dva djelomično mineralizirana primjerka iskopana 1989. i 1990. godine na području Yunxian u kineskoj provinciji Hubei. Treća lubanja, otkrivena u blizini 2022. godine, još čeka službeni znanstveni opis.

"Odlučili smo ponovno proučiti ovaj fosil jer ima pouzdano geološko datiranje i jedan je od rijetkih milijun godina starih ljudskih fosila", izjavio je prvi autor studije Xiaobo Feng, profesor na Sveučilištu Shanxi u Kini. "Fosil ove starosti ključan je za rekonstrukciju našeg obiteljskog stabla."

Obje lubanje iz Yunxiana bile su deformirane nakon tisućljeća provedenih pod zemljom, no druga, poznata kao Yunxian 2, bila je bolje očuvana i poslužila je kao temelj za novu rekonstrukciju. Korištenjem najsuvremenijih CT skenova i virtualnih tehnika, kosti su odvojene od stijene i ispravljena su izobličenja.

Starost lubanje navela je neke stručnjake na zaključak da je pripadala Homo erectusu, primitivnijoj ljudskoj vrsti. Iako je velika moždana šupljina nalikovala onoj Homo erectusa, druge značajke, poput ravnih jagodičnih kostiju, nisu se podudarale.

Stringer i njegovi kolege zaključili su da je Yunxian 2 pripadao ranom pretku "Čovjeka zmaja", formalno nazvanog Homo longi. Njega su znanstvenici identificirali 2021. godine, a kasnija istraživanja povezala su ga s denisovcima. Najnovija analiza sugerira da bi se i drugi teško klasificirani fosili iz Kine trebali grupirati s Homo longi i denisovcima.

Stringer je dodao da će treći fosil iz Yunxiana, nakon što bude detaljno proučen, omogućiti timu da testira točnost rekonstrukcije i njezin položaj unutar ljudskog obiteljskog stabla.

Preispitivanje povijesti

Lubanje su izuzetno informativne u proučavanju ljudske evolucije jer imaju mnogo karakterističnih značajki. Koristeći podatke iz nove digitalne rekonstrukcije i informacije iz 104 druge fosilne lubanje, Stringer i njegov kolega Xijun Ni rekonstruirali su evolucijske odnose među različitim skupinama.

Njihova analiza sugerira da su počeci Homo sapiensa, denisovaca i neandertalaca mnogo stariji nego što se ranije mislilo. Time se dovodi u pitanje tradicionalno stajalište, temeljeno na analizama drevne DNK, prema kojem su se tri vrste počele razdvajati od zajedničkog pretka prije otprilike 700.000 do 500.000 godina.

Prema novoj analizi, denisovci i moderni ljudi posljednji su put dijelili zajedničkog pretka prije otprilike 1,32 milijuna godina. Neandertalci su se odvojili od te evolucijske linije još ranije, prije otprilike 1,38 milijuna godina. To znači da su nam denisovci genetski bliži od neandertalaca, koje su mnogi smatrali našom najbližom sestrinskom vrstom.

Znanstvene reakcije i skepticizam

Ryan McRae, paleoantropolog iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja Smithsonian, koji nije bio uključen u istraživanje, smatra da je rekonstrukcija lubanje dobro izvedena i slaže se da se uklapa s Homo longi i denisovcima. Međutim, manje je uvjeren u analizu filogenetskog stabla, smatrajući da je tim možda pokušao "učiniti previše odjednom s ograničenim podacima".

"Ova studija kaže da su denisovci (Homo longi) i Homo sapiens bliže povezani, isključujući neandertalce", objasnio je. "Također ide korak dalje govoreći da su podrijetla svih ovih skupina mnogo starija od očekivanog, otprilike dvostruko starija, ako ne i više. To bi smjestilo podrijetla svih ovih skupina čvrsto u vrijeme Homo erectusa."

Ako je nova vremenska linija točna, McRae kaže da bi jedini mogući zajednički predak Homo sapiensa, Homo longi i neandertalaca bio Homo erectus. "Stvarno ne postoji druga poznata vrsta iz razdoblja starog oko 1,5 milijuna godina koja bi imala smisla", rekao je McRae.

Stringer očekuje da će nalazi izazvati skepticizam, no istraživači planiraju proširiti svoje analize kako bi uključili dodatne fosile i pročistili sliku. Studija također postavlja pitanje jesu li populacije predaka živjele unutar ili izvan Afrike, koja se smatra kolijevkom čovječanstva.

Autori zaključuju da, iako studija unosi malo reda u zbunjujuće razdoblje fosilnih zapisa između milijun i 300.000 godina, nalazi poput lubanje Yunxian 2 naglašavaju koliko još moramo naučiti o ljudskom podrijetlu. "Ono što sada vidimo iz Yunxiana - i s mnogih drugih nalazišta - jest da istočna Azija čuva ključne tragove za kasnije faze ljudske evolucije", zaključio je Stringer.