DOKUMENT Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz veljače ove godine pod nazivom "Pregled trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama" pokazao je kako je procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno jednaka prosjeku Europske unije, no po stopi smrtnosti od raka, Hrvatska je na drugom mjestu među državama članicama EU.

>> Donosimo intervju sa Zagrepčankom. Liječnici joj sedam mjeseci nisu rekli da ima rak

>> Beroš tjednima šuti o slučaju žene kojoj mjesecima nisu rekli da ima rak

Isto tako, stope sudjelovanja u populacijskim programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva niže su od prosjeka EU, a jedan od glavnih zaključaka je da je kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža nego u drugim članicama EU. 

"Problemi su pojačani nedostatkom djelotvorne koordinacije u sustavu pružanja skrbi, što dovodi do niske stope petogodišnjeg preživljenja oboljelih od raka", jedan je od zaključaka u kojem se naglašava kako se u Hrvatskoj očekuje reforma za poboljšanje koordinacije skrbi povezane s rakom, koja uključuje snažnu komponentu -  prikupljanje podataka. 

Sedam mjeseci kasnilo liječenje Line Budak

Slučaj Line Budak, o kojem je prvi pisao Index, a kojoj je zbog propusta u liječenju ozbiljno narušeno zdravlje i ugrožen život, potvrđuje sve kritike na račun Hrvatske, a koji se mogu naći u dokumentu OECD-a. Naime, Budak boluje od karcinoma dojke, a ključan nalaz koji ukazuje na tešku malignu bolest bio joj je uskraćen punih sedam mjeseci. 

Lini Budak nije bio dostupan nalaz PHD-a (rezultat biopsije). Taj PHD nalaz ne izdaje se pacijentima na ruke, već isključivo u sklopu specijalističkog kontrolnog pregleda. Na specijalistički pregled Budak se javila sedam mjeseci kasnije, odnosno kada je završila sve pretrage na koje ju je poslao specijalist. 

"Dužnost liječnika u Hrvatskoj nije obavijest o rezultatima nalazima"

Kirurg Andrej Roth ističe kako se u njegovoj ambulanti obavi preko mjesečno 300 pregleda i da njegov opis posla ne uključuje i pojedinačnu provjeru svake pacijentice o statusu obavljanja svih preporučenih pretraga niti je njegova dužnost da pacijente o tim rezultatima obavještava. 

Sedam ključnih mjeseci kasnilo je liječenje ove bolesti, za koju je ključno vrijeme reakcije, odnosno što raniji početak liječenja. Zbog izgubljenog vremena te činjenice da nije dobila nikakvu terapiju, kao i toga da joj nije propisano liječenje, Budak se odlučila na operativni zahvat u Njemačkoj. 

Po razini smrtnosti od raka gora samo Mađarska

Ondje joj je odmah propisana terapija te je hitno odrađen operativni zahvat odstranjivanja dojke, odnosno mastektomija. Po povratku u Hrvatsku zatražila je hitan nastavak liječenja te termin za kemoterapiju, a nakon 11 dana i dalje nema naznaka da bi liječenje moglo započeti.

U svojim medijskim istupima istaknula je sistemske greške u liječenju raka, a koji se spominju i u dokumentu OECD-a. Ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi da je sustav dobar i da funkcionira. Njemu je ovaj slučaj prijavljen 8. prosinca prošle godine, no nije reagirao na prijavu. No, krenimo redom. 

Dokument OECD-a izradio je Europski registar nejednakosti u području raka koji predstavlja vodeću inicijativu u okviru europskog plana za borbu protiv raka. Registar sadržava točne i pouzdane podatke o prevenciji i liječenju raka koji omogućuju prepoznavanje trendova, razlika i nejednakosti između država članica i regija. 

Na temelju pregleda trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama utvrđuju se prednosti, nedostaci i konkretna područja djelovanja za svaku od 27 država članica EU te Island i Norvešku kako bi se usmjerila ulaganja i intervencije na razini EU, država i regija u okviru europskog plana za borbu protiv raka. 

U dokumentu se navodi da je Hrvatska 2019. godine zabilježila 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, a ta je stopa druga po veličini nakon one u Mađarskoj i za 25 posto je viša od prosjeka EU, koja ima 247 slučajeva smrti na 100.000 stanovnika. 

Tri glavna smjera borbe protiv raka

U dokumentu se navodi kako se od 2011. godine bilježi blago poboljšanje. Smanjenje smrtnosti od raka u žena od 2011. do 2019. godine bilo je izraženije u Hrvatskoj nego na razini EU-a (8  posto u odnosu na 5 posto), dok je u muškaraca smanjenje bilo blizu prosjeka EU (9.8 posto u odnosu na 10.4 posto). 

Dokument navodi kako je Hrvatska u prosincu 2020. godine predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka za razdoblje 2020. – 2030. U njemu se utvrđuju upravljački, pravni i operativni okvir te ciljevi liječenja raka za sljedećih deset godina. 

U nacionalnom planu istaknuta su tri konkretna prioriteta: uspostava nacionalne onkološke mreže i registra pacijenata, unapređivanje primarne i sekundarne prevencije i poboljšanje pristupa suvremenoj radioterapiji. 

Podsjeća se u tom dokumentu kako je vlada 2015. godine, a kako bi ubrzala pružanje skrbi nakon dijagnosticiranja raka, pokrenula "Program 72 sata". Cilj mu je bio ojačati koordinaciju voditelja zdravstvenog osiguranja i pružatelja usluga na razini primarne i sekundarne skrbi radi smanjenja vremena čekanja između prve dijagnoze i liječenja na 72 sata. 

Manje uređaja i duže čekanje na preglede

Program je 2016. godine obustavila novoizabrana uprava za zdravstvo uz obrazloženje da svaka osoba oboljela od zloćudne bolesti treba biti glavni prioritet zdravstvenog sustava i da za njezinu skrb ne bi trebalo donositi dodatne zakonske mjere. 

U 2017. izrađena je prioritetna lista čekanja radi bržeg pružanja specijalističke skrbi za pacijente u kojih se sumnja na teške bolesti kao što je rak. Međutim, s njom su postignuti ograničeni rezultati. Samo 15 od ukupno 24 linearna akceleratora (oprema za radioterapiju) bilo je funkcionalno 2020. godine, a vrijeme čekanja na radioterapiju bilo je 2 i pol mjeseca. 

Isto tako, Hrvatska je 2019. godine imala 2 uređaja za CT i 1.3 uređaja za magnetsku rezonanciju na 100.000 stanovnika, dok je prosjek EU iznosio 2.4, odnosno 1.6. Jedan od glavnih prioriteta iz Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje 2020. – 2030. je poboljšanje pristupa najsuvremenijim medicinskim tehnologijama i kraće vrijeme čekanja. 

Liječenje raka u Hrvatskoj nema koordiniranu strukturu

Isto tako evidentira se kako Hrvatska ima manji broj liječnika i količinu opreme za radijacijsko liječenje od prosjeka EU. Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU. 

Hrvatska se s drugim državama članicama EU može pozitivno usporediti samo po stopama petogodišnjeg preživljenja za dječju leukemiju i po stopama petogodišnjeg preživljenja djece nakon tumora mozga i limfoma. I stope preživljenja za rak rektuma (48%) i želuca (20%) u odraslih znatno zaostaju za prosjekom EU (59%, odnosno 27%), jedan od podataka prezentiranih u dokumentu OECD-a. 

"Liječenje raka u Hrvatskoj fragmentirano je i nema koordiniranu strukturu. Taj je problem prepoznat i obrađen je u Nacionalnom strateškom okviru protiv raka za razdoblje 2020. – 2030. Postojeća struktura sastoji se od onkoloških centara (bolničkih odjela ili specijaliziranih pružatelja usluga) uspostavljenih u posljednjih 20 godina pod lokalnom upravom i nije dovoljno utemeljena na kriterijima kao što su potražnja i usklađenost s nacionalnim prioritetima", navodi se među zaključcima.  

Mane sustava

Nacionalnim strateškim okvirom uspostavlja se mreža za liječenje raka kako bi se poboljšala koordinacija svih onkoloških centara u Hrvatskoj i poticala visokokvalitetna, multidisciplinarna skrb usmjerena na pacijente. 

U sklopu centraliziranog informacijskog sustava nalazi se nacionalni registar za rano otkrivanje, a koji bi se trebao upotrebljavati za programe ranog otkrivanja raka. 

"Taj je informacijski sustav povezan s informacijskim sustavom primarne zdravstvene skrbi, no ne omogućuje aktivno pretraživanje, slanje poziva ciljnim populacijama, utvrđivanje mjera kvalitete i uspješnosti ni izravnu vezu s registrima za rak", stoji u zaključcima uz dodatak da veze između registara za rano otkrivanje i Državnog registra za rak moguće su samo na ad hoc osnovi i potrebna je određena razina stručnosti osobe koja ih pretražuje.