Foto: FAH

MINISTAR pravosuđa Ante Šprlje vjeruje da bi se već do kraja godine mogao promijeniti Ustav u pitanjima koja su prihvaćena kao 'opće vrijednosti', poput nezastarjevanja ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala, dok za 2017. najavljuje daljnje korake u restrukturiranju ustrojstva sudova koje je pokrenuo njegov prethodnik.

U razgovoru za Hinu novi ministar, koji je na tu dužnost došao iz Mostove kvote, detaljno je govorio o reformi pravosuđa, prvim koracima koje planira poduzeti te podizanju učinkovitosti i jačanju transparentnosti sustava kojega građani često percipiraju kao jedan od najtromijih dijelova državnog aparata.

Najavili ste izmjenu Ustava kako bi se konačno kaznio privatizacijski kriminal. Koje još ustavne promjene želite uvesti?

"O drugim sektorima ne bih govorio, no što se pravosuđa tiče to je svakako nezastarjevanje ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala, s tim da smo otvoreni za raspravu o nezastarjevanju teških ubojstava. Imamo i drugih tema poput reforme regulacije Ustavnog suda, ali to je manje u sferi pravosuđa, a više dogovor na političkoj i pravnoj razini.

Mislim da je moguće Ustav promijeniti već u ovoj godini. Ono što čujemo sa svih strana je da su sve političke opcije spremne na promjenu Ustava i da to žele bar u onim djelovima gdje prihvaćamo da postoje opće vrijednosti, a to je nezastarjevanje ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala, jer mislim da smo kao društvo sazreli da treba poslati jasnu poruku onima koji su društvo uništavali godinama da je došlo vrijeme da plate za ono što su napravili. I da se pošalje jasna poruka javnosti da država neće biti izvor za krađu, već samo naš krov koji će nas štiti da bolje živimo".

Reformu pravosuđa Most je tijekom predizborne kampanje često isticao kao reformu koja je ključna za razvoj cijelog hrvatskog društva. Koji su prvi konkretni reformski potezi koje planirate poduzeti i do kojih bi rezultata oni trebali dovesti?

"Zapravo se radi o većem broju mjera, ali među prvima je aktiviranje Savjeta za provedbu Reforme pravosuđa, uspostava bržeg informiranja sudaca o sudskoj praksi, omogućavanje sucima nižih sudova uvida u sudske odluke Vrhovnog suda na znatno bržoj razini, pripreme za veliku reformu zemljišnih knjiga, pripreme za manje korekcije Zakona o kaznenom postupku s ciljem rasterećenja državnog odvjetništva, pojačana suradnja MUP-a i DORH-a na svim razinama, ubrzavanje postupaka za imenovanje sudaca, saniranje dugova sudova za intelektualne usluge.

Rezultati koje očekujemo će više biti vidljivi na sredini ili pri kraju mandata, nego u prvim mjesecima, ali budite sigurni, neke stvari će biti vidljive već i nakon šest mjeseci. Važno mi je kvalitetno i strateški postaviti svoj tim najbližih suradnika. Tražim od njih entuzijazam, poduzetnički duh, stručnost i naporan rad. Siguran sam da će zamah reformi biti primjetan. U to ulazimo bez kalkulacija i zadrški te s puno radnog elana, s jednim jedinim ciljem – učinkovito i moderno pravosuđe".

Bivši ministar proveo je reformu kojom je smanjio broj općinskih sudova i državnih odvjetništva. Kako ocjenjujete tu reformu? Mislite li da su sudovi nakon nje postali učinkovitiji i jesu li postignute najavljivane uštede?

"Držim da je takva reforma bila potrebna i na poslijetku korisna, ali proces je još u tijeku i nedostaje opsežna analiza uspješnosti ove refomre. Upravo je jedan od početnih koraka mene kao novog ministra analiza provedenih reformi u svim područjima pa tako i u ovom. Ako se pokaže da je reforma uspjela i da su se ostvarili zacrtani ciljevi nećemo se tim područjem više baviti, već će se samo nastaviti nadzirati cijelokupna slika sustava. Treba doći vrijeme kada se reforme neće provoditi 'po defaultu' svakom promjenom vlasti. Racionalizacija je ključna organizacijska reforma i bit ću vrlo detaljan kod provedbe analize. Ako se pokaže da su korekcije potrebne, one će se i uraditi.

U ovom kontekstu, ne smijemo zanemariti određeno nezadovoljstvo dijela građana i njihovih punomoćnika što sada moraju putovati u udaljenija mjesta za ishođenje pravde. I taj dio je bitan, i mora biti obuhvaćen analizom. Ne možemo postići maksimalnu kvalitetu pravosudnog sustava ako su korisnici istog nezadovoljni. Uštede, zbog svih troškova procesa racionalizacije, za sada neće biti velikih razmjera, ali će se s vremenom osjetiti. Reorganizacija mreže pravosudnih tijela bila je nužna reforma i ona se provodi već dulje vrijeme, ja sam četvrti ili peti ministar koji će se baviti racionalizacijom u pravosuđu. Osobno se nadam da će se i učinkovitost i kvaliteta sustava osjetiti u nadolazećem razdoblju, ne samo radi racionalizacije, već i radi ostalih provedenih reformi  kao i onih koje i sam planiram provesti".

Među ključnim smjernicama nove Vlade u resoru pravosuđa navedeno je jačanje primjene 'oglednog spora' u svrhu brže uspostave tumačenja zakona u sudskoj praksi. Kako to mislite provesti i vjerujete li da će se na taj način riješiti problem neujednačene sudske prakse?

"Ponekad je bolje, kad se pojavi problem koji će evidentno biti prisutan u većem broju sudskih predmeta, riješiti jedan takav predmet, potom ga ubrzano riješiti i u žalbenom postupku i obavijestiti sudove o odluci, nego da se npr. krene u 5.000 takvih sporova, pa da imamo 5.000 ili više sudskih rasprava i presuda pa par tisuća žalbi. Takve situacije treba sagledati kroz tzv. ogledni spor, odnosno situaciju u kojoj će se brzo i kvalitetno riješiti jedan predmet i onda će sudbina ostalih biti jasna. Na ovaj način djeluje se preventivno jer stranke znaju da je upuštanje u takvu raspravu izgubljen slučaj. Ako se ipak i odluče sporiti, postojati će uhodani obrazac postupanja suda koji će biti brz i jednostavan za primjenu".

U cilju ujednačavanja sudske prakse godinama se najavljuje osnivanje prizivnog suda. Ta je priča u stručnoj javnosti postala aktualna posebno od kada je posljednjom reformom omogućeno da predmete općinskih sudova u drugom stupnju može rješavati bilo koji županijski sud u državi.

Osim stvaranja jasne sudske prakse zagovornici ove ideje ističu da bi se osnivanjem prizivnog suda rasteretili Vrhovni i Ustavni sud koji bi se mogli posvetiti svojim pravim zadaćama?

"Sa svojim suradnicima radim analize koji bi bio najbolji pristup da se smanji broj sudskih predmeta, da se ubrzaju postupci i ujednači praksa. Prizivni sud je bio jedna od opcija u razmatranjim, no mi još nismo usvojili takav koncept. To je veliki iskorak za strukturu pravosuđa.

Zasada smo usmjereni na smanjivanje broja predmeta na drugostupanjskim sudovima kroz angažiranje sudaca u prekovremenom radu, dovođenje sudaca iz drugih sudova jednake nadležnosti na sudove koji imaju problema s nerješenim predmetima.

Mi još nemamo analizu učinaka reforme pravosuđa. Bez nje ne možemo konačno reći u kojem ćemo smjeru krenuti. Zasada je sigurno da ćemo uvesti prekovremeni rad i dodatni rad sudaca te interne premještaje unutar sustava".

Kada očekujete rezultate?

"Još uvijek nemamo u potpunosti izrađen statistički izvještaj za 2015. Imamo napravljen jedan okvirni izvještaj nakon preuzimanja vlaasti. No, on nije sadržavao podatke o radu prekršajnih sudova. Također nedostaju još nekakvi parametri pa nemamo globalnu sliku, već samo parcijalnu. Očekujem da će kroz par mjeseci biti završena preliminarna analiza učinaka, s tim da se tek 2017. očekuje potpuni presjek uspješnosti reforme. Tek 2017. mi možemo strukturalno mijenjati sadašnje ustrojstvo sudova na način da ocjenimo u kojem je dijelu reforma uspjela i odredimo korake za daljnje restrukturiranje pravosuđa.

Prema rezultatima istraživanja sudačke mreže na razini Vijeća Europe Hrvatska je u vrhu po broju sudaca u odnosu na broj stanovnika. Kako komentirate da su nam, s obzirom na taj podatak, sudski zaostaci i predugo trajanje sporova među najvećim problema pravosudnog sustava?

"Republika Hrvatska ima jedan specifičan problem kojeg druge razvijene zemlje u EU nisu imale u takvoj mjeri, a to je potpuno zanemarivanje vlasničkih odnosa tijekom proteklih 98 godina. Namjerno govorim tu brojku godina jer je zadnja država koja se vrlo ozbiljno bavila nekretninama u biti Austro-ugarska koja je uglavnom i stvorila najveći dio današnjih zemljišnih knjiga. Nakon toga slijedi razdoblje nebrige, a u komunizmu dodatno i sustavnog rušenja uspostavljenog pravnog poretka i vlasništva. Uvođenje društvenog vlasništva je dovelo do strahovitih problema koje ni današnja moderna Hrvatska, 25 godina nakon nastanka, nije riješila pa se vuče enorman broj vlasničkih parnica, ali i postupka za povrat vlasništva nezakonito oduzetog za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i sl. To jako opterećuje i sudove i društvo u cjelini. Broj parnica koje se pokreću radi rješavanja imovinsko pravnih pitanja, tzv. čišćenja vlasništva je enorman i dugotrajan u odnosu na druge sustave s kojima nas često uspoređuju. Ta materija je iznimno složena i zbog čestih promjena pravnih režima te učestalih promjena propisa i na drugim područjima, doveli smo se u situaciju da smo sve moguće postupke iskomplicirali, a time i stvorili opterećenje za suce.

Međutim, treba naglasiti i da smo kao narod ponekad nedisciplinirani. Prečesto se, po mom osobnom mišljenju, događaju sporovi male vrijednosti zbog neplaćenih računa npr. za telefone i mobitele. Građani u takvim slučajevima prečesto idu u parnicu, najčešće gube iste, sebi nabijaju troškove, a sud bespotrebno opterećuju. Moramo ipak shvatiti da se pravni poredak mora poštivati i da bespotrebno parničenje nije niti u interesu stranke niti države. Svi ovi razlozi skupa doveli su nas do ovakvog stanja. Moramo sebi priznati da dugo nismo bili uređeno društvo, i da nam sada treba vremena da se uredimo. Idemo k cilju, ali trebamo ubaciti u veću brzinu".

Najavili ste nastavak žestoke borbe protiv korupcije. Kako mislite ojačati rad DORH-a i Uskoka, koordinirati ih s MUP-om. U javnosti se, naime, stekao dojam da se sustav 'uspavao'?

"Ja sam već obavio preliminarni razgovor s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom, razmatrali smo određene modalitete napretka sustava i pomoći DORH-u u njihovom radu. Svjesni smo da imaju manji deficit kadrova koje treba ojačati, a što se tiče suradnje s Policijskim uredom za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta taj će se problem rješavati s ministrom Vlahom Orepićem koji je izrazio spremnost na pojačanu suradnju na svim razinama. Valja naglasiti da dosadašnja suradnja između MUP-a i DORH-a nije bila problematična na svim, već samo nekim razinama, a dolaskom novog ministra mislim da će se te prepreke otkloniti".

Poznato je stajalište da korupcija onemogućava razvoj gospodarstva. Kako pravosuđe može riješiti taj problem?

"Čim skratimo procedure i smanjimo broj zaostataka već ćemo napraviti ogroman iskorak. Jedan od problema percepcije korupcije u Hrvatskoj je velik broj neriješenih predmeta i sporost pravosuđa. Tu ima malo korupcije, ali je percepcija izrazito velika zbog tog problema. Drugi element je postojanje stvarne korupcije u društvu koja se jako teško otkriva u svim zemljama. Jedno podizanje standarda u borbi protiv korupcije je ipak primjetno zadnjih godina. Svi su ipak svjesni da su došli  pod mogućnost udara Državnog odvjetništva putem raznih posebnih mjera, od prisluškivanja, praćenja, ubačenih agenata i slično. Tu se svijest društva ipak počela malo mijenjati jer je svima  jasno da mogu doći pod udar sankcija ako i pomisle na neki nezakonitu radnju".

Može li se nešto napraviti na području uređenja zemljišnih knjiga i katastra?

"Jedna od glavnih mjera je i reforma zemljišnih knjiga kroz ubrzano i učinkovitije obnavljanje zemljišnih knjiga. One su većim dijelom starije od sto godina i veliki je proces obnove. Vjerojatno će krenuti nakon što izmjenimo neke propise. Trenutno je u postupku povezivanje podataka zemljišnih knjiga i katastra, u tijeku tog procesa ćemo i obnovu zemljišnih knjiga pokrenuti na  jeftinijoj i jednostavnijoj razini i mislim da bi to trebalo pomoći u sređivanju stanja koje će pomoći gospodarstvu i smanjiti korupciju".

Kada bi se tu mogli vidjeti rezultati?

"To je dugotrajan proces. U niti jednoj državi napredak se ne može vidjeti u kratko vrijeme. Riječ je o razdoblju od par godina do čak desetljeća. No, naš cilj je da  Hrvatska u roku od dvije godine krene s prvim zemljišnim knjigama koje bi bile na jednostavan i učinkovit način sređene, a za desetak godina da imamo veći dio uređenog zemljišno-knjižnog stanja".

Mislite li da politika utječe na rad sudaca i donošenje njihovih odluka?

"Svi se moramo boriti protiv korupcije na svim razinama pa tako i u sudstvu. Mislim da je sudstvo nekada i nepravedno oglašeno kao izvor korupcije. Do sada još nisam sreo kolegu koji je donio sudsku odluku na temelju miga iz politike".

Predstavnici Mosta više su puta isticali da se zalažu za objavljivanje presuda na internetskim stranicama sudova, tim više što ih i zakon opisuje javnima.

I mnogi vodeći pravni stručnjaci naglašavali su potrebu javnog objavljivanja sudskih odluka, kako bi se, u skladu s europskim standardima, postigla veća transparentnost u radu sudova, unaprijedila njihova učinkovitost, ali i komunikacija s građanima. Što mislite o tom prijedlogu?

"Definitivno vrlo važno pitanje za pravosuđe. Nisam zadovoljan da u 2016. godini ne postoji  kvalitetan mehanizam pristupa sudskoj praksi.  Jedan od prvih koraka je u tome da Vrhovni sud treba konačno informatički 'spojiti' s nižim sudovima čime će se prije svega stvoriti uvjeti za upoznavanje sudaca nižih sudova s praksom Vrhovnog suda, a potom informatičkim razvojem stvoriti preduvjete da presude postaju dostupnije javnosti kroz određene pretraživače koji sada nisu na zadovoljavajućoj razini. Događa nam se da tekstove odluka čitamo iz novina, a u e-Spisu suci ne mogu naći obrazloženje takvih odluka za potrebe predmeta koji su u tijeku. Već sada postoji e-Oglasna ploča, vrlo kvalitetna novost, na kojoj građani mogu pročitati presude, ali ona ima drugu svrhu. No to nam pokazuje da se sve može, samo je pitanje volje, truda i naravno financijskih sredstava".