Foto: FAH

HRVATSKA tekstilna industrija znatno se promijenila od 2002. do 2016.: neke su tvrtke prestale postojati, nekadašnji giganti više nisu toliko veliki, a smanjio se i broj radnika, no premda većina tvrtki posluje s dobiti, plaće su i dalje manje u odnosu na prosjek u zemlji.  

To pokazuje analiza Financijske agencije (Fina) o rezultatima poslovanja poduzetnika u djelatnosti tekstilne industrije od 2002. do 2016. godine. Prema toj analizi, u 2002. bilo je 255 poduzetnika u djelatnosti tekstilne industrije, a 2016. njih 279.

Rast dobitaša

Pritom su ukupni prihodi tekstilne industrije 2016. godine iznosili 1,55 milijardi kuna, što je nešto manje u odnosu na 1,59 milijardi kuna u 2002. godini.

No broj tvrtki koje su poslovale s dobiti u tom je razdoblju porastao. U 2002. bilo je 166 dobitaša, a u 2016. njih 206.

Pritom su ti poduzetnici u 2016. ostvarili dobit od 89 milijuna kuna, dok je gubitak ostalih iznosio oko 43 milijuna kuna. Tako konsolidiran financijski rezultat svih u tekstilnoj industriji ukazuje na dobit od 46 milijuna kuna.

Usporedbe radi, u 2002. godini u tekstilnoj je industriji konsolidiran rezultat pokazivao gubitak od 124 milijuna kuna, a u 2009. od 71 milijun.

Najbolji financijski rezultat tekstilna industrija ostvarila je 2015. godine - u iznosu od 119,3 milijuna kuna.   

Rast izvoza, pad zaposlenosti

Prije dvije godine hrvatski su tekstilci izvezli proizvoda u vrijednosti od 812 milijuna kuna, a 2002. od 605 milijuna kuna.

Broj zaposlenih u djelatnosti tekstilne industrije u međuvremenu je drastično pao. Dok je 2002. u toj branši bilo 8552 zaposlenih, prije dvije godine bilo ih je 3523. ili gotovo 59 posto ili 5029 zaposlenih manje.

Iako su plaće i dalje na iznimno niskim razinama, pa je prosjek u 2016. iznosio 3675 kuna, početkom 2000-ih bile su još niže - 2131 kunu. Premda su u tom razdoblju plaće u tekstilnoj industriji porasle, ipak je i u 2016. prosječna plaća u toj industriji bila 28,5 posto manja od prosječne mjesečne neto plaće poduzetnika u zemlji koja je te godine iznosila 5140 kuna.

Najviše tekstilaca oko Zagreba

Najveću koncentraciju tekstilaca ima zagrebačko područje, gdje je zabilježeno 75 poduzetnika, a slijede Primorsko-goranska županija s 28 poduzetnika te Krapinsko-zagorska gdje se tekstilom bave 22 tvrtke. Najmanje poduzetnika u toj djelatnosti, po jedan, ima sjedište na području Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske i Požeško-slavonske županije.

U Hrvatskom zagorju se, prema podacima Fine, ostvaruju najveći ukupni prihodi poduzetnika u toj industriji, pa su zagorske tekstilne tvrtke 2016. imale 577 milijuna kuna prihoda, što je 37 posto ostvarenih prihoda kompletne tekstilne industrije te godine. 

Prvih deset poduzetnika 2002. ostvarilo je dobit od oko 31,4 milijuna kuna, dok je 2016. deset najbolje rangiranih poduzetnika ostvarilo dobit od 58,5 milijuna kuna.

Najveću dobit razdoblja u tekstilnoj industriji 2016. godine, od gotovo 8,6 milijuna kuna, imao je zabočki Meditex. Na drugom i trećem mjestu nalaze se Automont Belina iz Krapinskih Toplica s dobiti od 8,3 milijuna kuna i varaždinski Vis Pomotex sa 7,2 milijuna kuna.