U ISPITIVANJU javnog mnijenja za javni servis ARD većina Nijemaca izražava nezadovoljstvo vladom i kancelarom, traži od Merza da poveća pritisak na Izrael, a Trumpova carinska politika izaziva ozbiljnu zabrinutost, prenosi Deutche Welle.

Nova njemačka vlada, predvođena kancelarom Friedrichom Merzom (Kršćansko-demokratska unija CDU), uskoro će biti punih sto dana na vlasti (14. kolovoza). To je uobičajen trenutak za prvu političku procjenu.

Merz se dosad najviše istaknuo na vanjskopolitičkom planu, posjetio je američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, više puta podržao Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije i pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na suzdržanost u Gazi.

Na unutarnjem planu vlada se istaknula oštrijim kursom prema migraciji.

No kako građani ocjenjuju ovaj učinak tjedan dana prije isteka prvih 100 dana? Uvid u to daje redovito ispitivanje Deutschlandtrend koje za javni servis ARD provodi institut Infratest DImap.

Vrlo loše ocjene za vladu i kancelara

Što se tiče savezne vlade, trenutačno je 69 posto građana nezadovoljno njezinim radom, dok samo 29 posto kaže da je zadovoljno.

Slično je i kada je riječ o kancelaru Friedrichu Merzu: 65 posto je nezadovoljno, dok je samo 32 posto zadovoljno radom kancelara osobno.

Prema ARD-Deutschlandtrendu, 50 posto ispitanika smatra da Merz nije dorastao funkciji. S druge strane, 42 posto ispitanika smatra da jest dorastao funkciji kancelara. Čak 56 posto smatra da nije u stanju dobro upravljati Njemačkom u kriznim vremenima, dok 29 posto smatra da jest.

Kada je riječ o njegovoj politici prema Ukrajini, više od polovice ispitanih, 57 posto, nije zadovoljno, dok je 34 posto u tom području zadovoljno Merzom.

Još prije nego što je izabran za kancelara, Merz je omogućio da Bundestag ublaži strogu njemačku "kočnicu zaduživanja", ustavni mehanizam koji sprečava prekomjerno zaduživanje. Planirano je da se u narednim godinama uloži 500 milijardi eura u željeznicu, ceste i škole, a još toliko u modernizaciju Bundeswehra.

To je jasan zaokret u odnosu na predizborna obećanja konzervativaca da neće biti novih zaduživanja. Je li to narušilo Merzov imidž? Sada čak 66 posto ispitanika smatra da Merz nije osoba kojoj se može vjerovati.

A popularnost mu je pala za 10 postotnih bodova u odnosu na prošlu anketu i sada iznosi 32 posto, čime se nalazi na trećem mjestu, iza premijera Bavarske i šefa Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markusa Södera (38%) i socijaldemokratskog ministra obrane Borisa Pistoriusa (60%), koji se već dugo drži na prvom mjestu.

Bliski istok: Nijemci se najviše brinu zbog talaca

Ubrzo nakon što je postao kancelar, Merz je u jednom intervjuu kritički izjavio da više ne razumije koji su ciljevi izraelske vojske u Gazi. Nedavno je jasno pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da ublaži patnje oko dva milijuna ljudi u tom uskom priobalnom pojasu.

Za razliku od Francuske, Britanije i Kanade, Njemačka još uvijek oklijeva priznati palestinsku državu kao odgovor na situaciju u Gazi. O eventualnim sankcijama prema Izraelu Merz će tek odlučiti. Podržavaju li građani taj kurs?

Prema ARD-Deutschlandtrendu, sudbina talaca koje još uvijek drži islamistička teroristička skupina Hamas ostaje glavni prioritet za Nijemce, što je potvrdilo čak 72 posto njih.

Nešto manje, ali jasna većina (66 posto) smatra da bi njemačka vlada trebala povećati pritisak kako bi prisilila Izrael da promijeni svoj kurs.

Na konstataciju da "njemačka vlada čini premalo da pomogne ljudima u Gazi", 47 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok se 39 posto s tim ne slaže.

I Merz i njegov prethodnik Olaf Scholz (SPD) dosljedno su isticali da Njemačka još uvijek ima posebnu odgovornost za sigurnost i opstanak Izraela. Međutim, među ispitanicima ARD-Deutschlandtrenda sada samo 31 posto Nijemaca dijeli to mišljenje, pet posto manje nego nedavno.

Zbog Trumpa: Ozbiljna zabrinutost za njemačko gospodarstvo

Predsjednik SAD-a Donald Trump nameće drastične carine diljem svijeta. S EU-om je dogovorio da Europa plaća 15 posto carine na određene proizvode koje izvozi u SAD, dok su američki izvozi u EU oslobođeni carina. Taj sporazum s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen izazvao je brojne kontroverze.

Zbog često nejasne Trumpove carinske politike, 65 posto Nijemaca je zabrinuto ili vrlo zabrinuto za gospodarsku stabilnost. Samo 5 posto kaže da nema nikakvih briga. Ipak, u prethodnom istraživanju taj postotak zabrinutih bio je još veći — što se tumači kao posljedica Trumpove nepredvidive politike.

Trend udesno se nastavlja

Rezultati izbora u veljači pokazali su da se, kao i u mnogim drugim zemljama, i u Njemačkoj politički trend pomiče udesno i da se društvo sve više polarizira. Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), djelomično ekstremna, udvostručila je potporu u odnosu na izbore 2021. na oko 20 posto.

Dolazak Merza na vlast 6. svibnja nije zaustavio taj trend — naprotiv. Da se izbori održavaju idućeg vikenda, 27 posto glasalo bi za demokršćansku Uniju CDU/CSU, a AfD bi porastao na 24 posto. Ostale tri parlamentarne stranke, SPD (13%), Zeleni (12%) i Ljevica (10%), ostaju na prethodnim razinama potpore.

Za potrebe ovog istraživanja institut Infratest dimap anketirao je između 4. i 6. kolovoza 1321 reprezentativno izabranog građanina Njemačke s pravom glasa.