"ŽELIM iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina", objašnjava Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, za Deutsche Welle.

I odmah dodaje kako očekuje da bi tad mogla jednostavnije naći posao i u Hrvatskoj. Njezina ideja zvuči podosta konkretno: otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koje se tamo ostvaruje nakon tri godine rada. "Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život", naglasila je.

"Cijene u Hrvatskoj su europske, plaće nipošto"

Dodatnu motivaciju Vanja crpi, kaže, iz činjenice što je transžena. "Danska je u tome svakako liberalnija, ali zapravo mi je i bez toga cilj da budem što manje radno izrabljivana. Cijene u Hrvatskoj su vrlo europske, a plaće nipošto. Ne razumijem se u politiku, znam samo da se s takvim omjerima ne može normalno živjeti", kaže.

27-godišnja Vanja je inače porijeklom iz Slavonije, pa u razgovoru za DW kaže: "Tamo je još gore nego u Zagrebu."

Istraživanje: Otići želi čak 72 posto mladih

Drugi sugovornik DW-a zamolio je da ga se predstavi kao Antu, premda mu to nije pravo ime. "Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme mjerkamo kad bismo se vratili. I još ne znamo ni kad ni kako, jer se stanje u Hrvatskoj nije popravilo, nego pokvarilo. A pokvarilo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani", kaže on.

Na pitanje o nešto manjem broju odlaska hrvatskih građana u inozemstvo, prema novijim statistikama, on sliježe ramenima. Danas u Hrvatsku dolaze samo na ljeto i za Božić, pa smo ga tako i imali priliku sresti, a navedene podatke pripisuje općoj krizi koja sada trese i razvijeni dio Europe. Naime, lani je prvi put u Njemačku doselilo nekoliko tisuća hrvatskih građana manje nego što ih je iz nje odselilo.

Jedna nedavna studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija pokazala je da Hrvatsku i dalje želi napustiti čak 72 posto osoba u dobi između 18 i 30 godina. 

Veliki problem je stambeno pitanje

Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine...

Ante i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kao što je rekao, nisu imali niti imaju "blagog pojma" kako bi riješili svoje stambeno pitanje u RH. "Hajd', još bi se posla i našlo", razmišlja on naglas, "ima toga u našim strukama. Ali plaće nisu dovoljne za život, a mi bismo željeli najkasnije kroz nekoliko godina i djecu imati."

Prema njegovim riječima, to će najvjerojatnije i odlučiti o njihovoj sudbini. Ako djeca krenu u školu u Njemačkoj, toga su njih dvoje svjesni, puno će teže biti realizirati povratak u RH, pa sve i da imaju riješeno stanovanje.

"Hrvatskom vladaju načela stranačke ili obiteljske pripadnosti"

"Prema onome što nam govore različita istraživanja, više je čimbenika u pitanju koji istovremeno kombiniraju i stare i nove uzroke. S jedne strane imate odljev mladih koji smatraju da u hrvatskom društvu ne vrijede meritokratska načela, već načela stranačke ili obiteljske pripadnosti, barem kada je u pitanju posao u javnim institucijama i javnom sektoru općenito.

Onda biraju odlazak u države za koje smatraju da će svojim radom i trudom ostvariti znatno povoljnije životne prilike u odnosu na Hrvatsku. S druge strane, imate i problem koji nije vezan za javni sektor, već i za nerazvijenost ponude na tržištu rada i u privatnom sektoru. Tu osim visokokvalificirane radne snage odlaze i nižekvalificirani radnici", kaže za DW sociology Krešimir Krolo.

"Demografske mjere mogu imati smisla i konkretne učinke kada se naprave stvarni pomaci u nekim od dimenzija koje sam maloprije opisivao. No, za to treba puno više političke volje i ozbiljnih transformativnih programa umjesto ad hoc demografskih mjera koje mladi u prosjeku percipiraju kao prazne geste", zaključio je.

"Dokle god država bude petinu svog proračuna temeljila na prihoda iz turizma, te razlike će samo sve više rasti, i moguće je očekivati i sve veći odljev mladih", kaže.