IDEJA Marka Rakara, Vuka Vukovića i ostalih stručnjaka o prijenosu duga na temelju preplaćenih kamata "švicaraca" od građana je naišla na žestok otpor. Očekivano, javno su se usprotivile banke, pri tom tvrdeći da je njihove klijente uznemirilo pismo koje su primili od kompanije Druga Fundacija, a u kojem se objašnjava da imaju pravo na tužbu na temelju preplaćenih kamata za kredite u švicarskim francima.

Manje očekivano, iz nekog razloga se Večernji list jako angažirao da propitkuje zakonitost Rakarove i Vukovićeve kompanije da koristi javne podatke iz zemljišnih knjiga. Sasvim legitimno, ali od kad je objavljeno da su građanima koji imaju tražbine za preplaćene kamate "švicaraca" došla pisma u kojima im se nudi prijenosu potraživanja, Večernji je objavio seriju od nekoliko tekstova o tome smiju li se koristiti zemljišne knjige u tu svrhu.

Nitko ne vidi problem s ponudom osim banaka. I Večernjeg lista

Podsjećamo, ponuda tvrtke Druga Fundacija je da prenese tražbinu od građana koji imaju pravo tužiti banke za preplaćene kamate po kreditima u "švicarcima", u slučaju uspješne tužbe će isplatiti građanima 75 posto dosuđenog iznosa, a preuzeti ostalih 25 posto. Troškove postupka preuzima kompanija na sebe, a time i rizik.

Nitko ne vidi problem oko toga osim banaka i iz nekog razloga Večernji list. Njima je sporno to što su Rakar i Vuković iskoristili podatke u zemljišnim knjigama i poslao pismo s ponudom na 50.000 adresa.

U pismu se navodi način dolaska do podataka (uvid u zemljišne knjige), obavještava građane o pravu na obeštećenje i navodi okvirni iznos koliko bi ono moglo biti. Nudi se preuzimanje rizika i troškova postupka (sudske takse, pravno zastupanje, vještačenja), u zamjenu za 25 posto tražbine u slučaju uspješne naplate.

>> Rakar i Vuković nude ljudima sa švicarcima da tuže banke. Banke i Večernji bijesni

Večernji list želi dokazati da nema pravo koristiti podatke iz zemljišnih knjiga

Večernji list je direktno prozvao Rakara i Vukovića da je njihova ponuda na rubu zakona, prije nego što je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) uopće dala svoje mišljenje o slučaju. Ipak, sjetili su se poslati upit Agenciji, koja je odgovorila da je pokrenut nadzor u tvrtki Druga Fundacija o tome je li kompanija smjela izvlačiti podatke iz zemljišnih knjiga.

AZOP ističe kako je za svaku obradu osobnih podataka potrebno postojanje zakonite svrhe i valjane pravne osnove. "U konkretnom slučaju za objavu osobnih podataka u zemljišnim knjigama postoji zakonita svrha i pravna osnova u smislu članka 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti podataka", navodi Agencija u odgovoru na upit Večernjeg lista.

Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava dalje obrađivati osobne podatke koji su javno objavljeni mora voditi računa o zakonitosti obrade, u što (po čl.6 Opće uredbe) spadaju slučajevi kada je obrada nužna kako bi se zaštitili ključni interesi, kada je obrada nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa i kada je nužna za legitimne interese onoga tko obrađuje podatke (osim kada je od toga jači interes onih čiji se podaci obrađuju), između ostalih slučajeva.

Poziva se na presude koje nemaju puno veze s upotrebom podataka u svrhu obavještavanja građana da imaju pravo na obeštećenje

U jednom tekstu se Večernji list poziva na presudu AZOP-a po pitanju prikupljanja podataka iz zemljišnih knjiga, u kojem je zabranjeno korištenje podataka suvlasnika poslovne zgrade kompaniji koja im se e-mailom obratila s ponudom promjene upravitelja zgrade.

Bili su navedeni OIB, identitet i suvlasnički udjeli, prikupljeni iz zemljišnih knjiga, ali AZOP-u nije dostavio dokaz da su ga suvlasnici ovlastili za daljnju obradu osobnih podataka u svrhu promjene upravitelja, a niti ih je valjano informirao o svrsi obrade.

Drugi slučaj je agencija koja je otkupila potraživanje banke koja joj je zakonito prenijela i osobne kontakte dužnika, ali kako se ta osoba nije javljala na mobitel, zvali su njezina oca na fiksni telefon. AZOP je utvrdio kršenje Opće uredbe jer nisu dokazali pravnu osnovu za pozive ocu na broj fiksnog telefona do kojeg su došli iz javno dostupnog izvora.

Rakar odgovara na prozivke Večernjeg lista

Na prozivke je reagirao Marko Rakar na osobnom Facebook profilu, u kojem je Večernji list opisao kao ogranak Hrvatske udruge banaka (HUB)  za odnose s javnošću. Objasnio je zbog čega su iznesene teze o "na rubu zakonitosti" obrade podataka iz zemljišnih knjiga u svrhu obavještavanja građana da imaju pravo na tužbu za preplaćene kredite u "švicarcima" krive.

Navodi da je obrada njegove kompanije zakonita, legitimna i dopuštena iz više razloga, iako je dovoljan samo jedan da razlog da bi se opravdalo korištenje podataka iz zemljišnih knjiga. Jedan razlog je zaštita interesa fizičkih osoba, tj. građana koje su banke oštetile spornim kreditima u "švicarcima". Drugi razlog je to što štiti javne interese Republike Hrvatske i svih građana da ostvare svoje pravo na obeštećenje.

Kao treći razlog se navodi pružanje informacija i savjeta građanima kako bi ih se dodatno informiralo o njihovim pravima, a čime se ne ugrožavaju druga prava građana niti ih se stavlja u nepovoljniji položaj. Dodatni razlozi su što nije zabranjeno niti jednim zakonom Republike Hrvatske, a obradu omogućava i PSI direktiva Europske unije (direktiva o korištenju javnih podataka).

"Napominjem još jednom moje veliko čuđenje da se Večernji list i njegov autor svrstao na stranu banaka te da aktivno zagovaraju zabranu informiranja 120.000 obitelji da imaju pravo na obeštećenje. Očekujem i šestu kolumnu za redom", tvrdi Marko Rakar.

Večernji list se svrstao na stranu bankarskog lobija

Pitali smo Marka Rakara kako komentira dosadašnje prozivke Večernjeg lista i činjenicu da su mu posvetili nekoliko tekstova u nepunih tjedan dana.

"Nažalost, Večernji list koji ima dugačku i višedesetljetnu povijest borbe za potrošače i njihova prava se kroz svog kolumnistu nedvosmisleno svrstao na stranu bankarskog lobija", odgovara.

 "Večernji list aktivno zagovara zabranu informiranja 120.000 obitelji potrošača o njihovom sudskim odlukama utemeljenom pravu na obeštećenje od banaka koje su ih kreditirale, a koje po konzervativnoj procjeni na današnji dan iznosi najmanje 330 milijuna eura, odnosno prosječno 2750 eura obeštećenja po kreditu", smatra Rakar.

Ipak, treba priznati da Večernji list ne propitkuje direktno samo pravo građana na obeštećenje, samo pravo Rakara da koristi zemljišne knjige kako bi ih obavijestio da imaju pravo na to obeštećenje i ponudio otplatu potraživanja.

"Večernji list u pitanje postavlja pravo na informiranje koje je utemeljeno u zakonu, Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR-u), postojećoj praksi i odlukama Agencije za zaštitu osobnih podataka kao i PSI direktivi. Rezultati naše kampanje nedvosmisleno pokazuju kako iznimno veliki broj građana do prošloga tjedna i naše obavijesti uopće nije znao kako ima pravo na obeštećenje", odgovara Rakar na Večernjakove pokušaje da dokaže kako je njegovo korištenje podataka iz zemljišnih knjiga nezakonito.

Banke odugovlače da bi zaštitile dobit i bonuse

U prethodnom tekstu Indexa o svojoj ponudi građanima koji imaju pravo na obeštećenje od banaka temeljem preplaćenih kamata po kreditima u "švicarcima" Rakar je objasnio da očekuje kako će se banke boriti protiv njegovog plana.

"Banke bi bile iznimno sretne da je situacija ostala kao do prije nekoliko dana jer se očekuje kako će apsolutna zastara nastupiti u sljedećih nekoliko tjedana (početkom lipnja) te nakon toga roka više neće biti moguće naplatiti to obeštećenje", komentirao je.

Razumno je za pretpostaviti da banke pokušavaju odugovlačiti što je duže moguće, preplašiti ili obeshrabriti ljude koji razmišljaju o ponudi, a sve da bi zaštitile dobit i bonuse.

Po pitanju prava na obradu podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) će uskoro morati izdati mišljenje o zakonitosti Rakarove i Vukovićeve obrade podataka iz zemljišnih knjiga. U prosincu prošle godine je pak objavila u stručnom mišljenju da bi "...obrada osobnih podataka trebala biti nužna za postizanje legitimnog interesa, legitimni interes mora biti zakonit, stvaran i trenutačan te dovoljno jasno opisan odnosno specifičan kako bi se omogućila provedba testa ravnoteže u odnosu na  interese i temeljna prava osoba čiji se podaci obrađuju (ispitanika)".