Tekst: Z.J.
Foto: Wikipedia

NAKON što je u travnju, svibnju i lipnju rastao, ukupni bruto inozemni dug zabilježio je pad u srpnju te je tada iznosio 40,5 milijardi eura. To je za 223 milijuna, odnosno 0,5 posto manje nego mjesec dana ranije.

Prema podacima iz HNB-a u srpnju su svi sektori (izuzev inozemnih izravnih ulaganja) zabilježili su smanjenje obveza prema inozemnim vjerovnicima. Zbog uobičajenog sezonskog smanjenja inozemnih obveza i banke su ubilježile smanjenje duga. Doprinos smanjenju duga dala je i otplata obveznice iz 2004. godine, čije je dospijeće bilo upravo u srpnju ove godine. Banke su na mjesečnoj razini smanjile svoje inozemne obveze za 171 milijun eura te na kraju srpnja iznose 10,2 milijarde eura, stoji u RBA analizama.

Inozemni dug ostalih sektora je u srpnju smanjen za 50,3 milijuna eura, te na kraju srpnja iznosi 20,7 milijardi eura. Padu vanjskog duga doprinio je i pad inozemnog duga države za 44,5 milijuna eura.

Najveći dio duga pripada poduzećima

Najveći udio u ukupnom bruto inozemnom dugu i dalje imaju ostali sektori odnosno poduzeća, 50,9 posto.

Trend usporavanja rasta inozemnog duga nastavljen je na godišnjoj razini. Godišnja stopa rasta prvi put se nakon kraja 2007. spustila ispod 14 posto te na kraju srpnja iznosi 13,9 posto. U odnosu na kraj 2008. godine, inozemni dug je porastao za 1,2 milijarde eura odnosno 3,1 posto.

Prema analitičarima Raiffeisen banke do kraja godine se očekuje nastavak rasta inozemnog zaduživanja, ali po nižim stopama nego ranijih godina. Udio inozemnog duga u BDP-u, unatoč usporavanju rasta u skladu s kontrakcijom gospodarstva od 5,5 posto, dosegnut će oko 93 posto BDP-a do kraja ove godine.