METEOROLOG Zoran Vakula analizirao je vremenske prilike u listopadu i zaključio kako je taj mjesec u većini Hrvatske bio prosječan ili malo hladniji od klimatološkog prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine. Riječ je o rijetkoj pojavi u doba globalnog zatopljenja, kada su mjeseci s temperaturama ispod višegodišnjeg prosjeka sve rjeđi, prenosi HRT.

Vakula ističe da su topliji dani u posljednjem desetodnevlju listopada, osobito u sjevernim kopnenim krajevima, ublažili dojam hladnog početka mjeseca. U mnogim mjestima na srednjem i južnom Jadranu srednja mjesečna temperatura bila je gotovo 1 °C niža od prosjeka.

"Za Split to nije neobično. U ovom stoljeću listopad je u Splitu često bio barem malo hladniji od prosjeka. Od 2001. godine čak 11 listopada bilo je ispodprosječno", navodi Vakula. Zanimljivo, u srpnju se negativno odstupanje temperature dogodilo samo dvaput.

Oborine bile neujednačene

Oborine su u listopadu bile izrazito neujednačene. Dok su Komiža, Zadar i osobito Hvar imali znatan manjak kiše, Hvar svega 11 litara po četvornom metru, Pazin i Rijeka zabilježili su iznadprosječne količine oborina. U Rijeci je ovogodišnji listopad bio četvrti najkišovitiji otkako se mjerenja provode (od 1948. godine).

U Poreču je 24. listopada palo 83,4 litre kiše po četvornom metru, što je novi dnevni listopadski rekord. Oborine su pridonijele i iznadprosječnoj jesenskoj količini kiše u nekim područjima, dok je u većem dijelu zemlje jesen bila sušnija od prosjeka. U Osijeku je, primjerice, u rujnu i listopadu palo tek oko polovice uobičajene količine oborine.

2025. među pet najtoplijih godina u povijesti mjerenja

Unatoč svježem listopadu, 2025. godina ostaje među pet najtoplijih u povijesti mjerenja. "Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. listopada u većini Hrvatske je među pet najviših dosad. Nije rekordna kao prošle godine, ali u Splitu je odmah iza nje", piše Vakula.

U Osijeku, Zagrebu, Gospiću i na Zavižanu ova je godina treća najtoplija dosad, dok je u Dubrovniku i Rijeci četvrta. Najtoplije su bile 2023., 2022. i 2018. godina.

Što se tiče oborina, ukupna količina od siječnja do listopada uglavnom je bila blago ispodprosječna, no u Dubrovniku, Lastovu, Ogulinu, Senju i osobito u Pazinu i Rijeci zabilježena su pozitivna odstupanja, ondje je već premašena prosječna godišnja količina kiše.

Prema Vakulinoj analizi, početak studenoga donio je temperature "kao rijetko kada". U Zagrebu su čak zabilježeni novi rekordi. "Sljedeći tjedan bit će osjetno svježiji, ali to ne znači da slijedi prava zima. Dugoročne prognoze pokazuju vrlo malu vjerojatnost da će cijeli studeni biti hladniji od prosjeka", navodi Vakula.

Moguće je kratkotrajno zahladnjenje krajem mjeseca. Vakula upozorava da su dugoročne prognoze još uvijek nepouzdane i često se u javnosti prenose senzacionalistički. "Mnogi objavljuju ekstremne scenarije samo radi klikova, bez provjere izvora i razumijevanja meteoroloških modela", upozorava on.

DHMZ će krajem studenog objaviti sezonsku prognozu

Prema trenutačnim izračunima, postoji 60 do 80 posto vjerojatnosti da će zimska temperatura zraka biti oko prosječne ili malo viša, što znači da bi Hrvatsku mogla čekati još jedna blaga zima. "To ne znači da neće biti hladnih razdoblja, svaka zima ih ima, ali će njihova duljina i intenzitet vjerojatno biti manji nego što će biti razdoblja toplijeg vremena", piše Vakula.

Povremeni snijeg i dalje se očekuje, osobito u gorju, kao i svake godine. No, upozorava da se unutar zime temperature mogu znatno razlikovati između mjeseci, pa bi siječanj ili veljača ipak mogli biti hladniji od prosjeka.

DHMZ će, dodaje Vakula, krajem studenoga objaviti sezonsku prognozu za zimu "bez nepotrebnog senzacionalizma".