STUPANJEM na snagu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti broj tvrtki koje će uskoro biti obvezne izvještavati o održivosti povećat će se na 500, istaknuto je danas na radionici "Nova regulativa, novo kada i novo kako - izvještavanje o održivosti u nacionalnom zakonodavstvu" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, (tzv. CSRD Direktiva) je s 1. siječnja ove godine stupila na snagu i Hrvatska se obvezala prenijeti je u nacionalno zakonodavstvo do srpnja ove godine, što će za posljedicu imati izmjenu Zakona o računovodstvu te izmjenu Zakona o reviziji.

Koga će sve obuhvatiti ova direktiva?

"Novi Zakon o računovodstvu donosi povećanje broja obveznika izvještavanje o održivosti, prije je ta obaveza zahvaćala oko 70 tvrtki, sada će to biti oko 500 tvrtki", kazala je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac navodeći kako se proširuje sadržaj izvještaja i točnije su određene informacije koje tvrtke trebaju objavljivati. Izvješće je, kako je rekla, digitalizirano, a za provjeru će biti odgovorni ovlašteni revizori.

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić, istaknula je kako će se odredbe CSRD Direktive prenijeti kroz u potpunosti novi Zakon o računovodstvu, kroz izmjene i dopune Zakona o reviziji te u manjem dijelu i Zakona o tržištu kapitala.

"Navedeni će zakonski prijedlozi biti u kratkom roku upućeni u proceduru te će uz trenutne obveznike, od 2026. godine, za godinu koja započinje 1. siječnja 2025., o održivosti izvještavati svi veliki poduzetnici te u konačnici i mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU", kazala je.

Na samom kraju, kako je rekla, u krug obveznika bit će uključeni poduzetnici iz trećih zemlja prema točno utvrđenim kriterijima.

"Izvještavanje ne bi trebalo biti samo sebi svrha"

"Izvještavanje o održivosti ne bi trebalo biti samo sebi svrha, već bi ono trebalo predstavljati osnovu za bolji dijalog i komunikaciju sa svim dionicima uključujući i financijski sektor, za koji se očekuje da će imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu, i to kroz aktivnije usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima", istaknula je Zorić.

Također je kazala kako će Ministarstvo financija u suradnji s drugim institucijama u razdoblju koje je pred nama poduzeti sve što je potrebno kako bi u budućnosti obveza izvještavanja o održivosti bila što jednostavnija za poduzetnike te kako bi se za istu svi na vrijeme pripremili.

Članica Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić je kazala kako se Europska unija (EU) suočava sa značajnim izazovom u svojoj ambiciji da postane prvi klimatski neutralan kontinent i smanji emisiju stakleničkih plinova.

"Usprkos dugotrajnim pripremama u EU regulativi, tek s implementacijom Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti koja će poduzećima donijeti obvezu nefinancijskog izvještavanja o održivosti, bit će moguće konkretno vidjeti kako će zaista financijski sektor u budućnosti mijenjati svoju ulagačku strategiju i koje će financijske proizvode ponuditi", rekla je.

Nefinancijsko izvještavanje, prema njezinim riječima, omogućit će investitorima i javnosti pristup informacijama kako bi mogli procijeniti utjecaj tvrtki na ljude i okoliš, kao i financijske rizike i prilike koje za društva proizlaze iz klimatskih promjena i drugih pitanja održivosti, navodi se u priopćenju HGK.