VLADIMIR Putin sprema se poslati stotine tisuća bivših vojnika da siju kaos diljem Europe nakon eventualnog prekida vatre u Ukrajini, upozorio je estonski ministar vanjskih poslova. Margus Tsahkna rekao je da Kremlj planira iskoristiti "bivše zatvorenike i silovatelje" za vođenje hibridnog rata protiv Europske unije te je predložio potpunu zabranu ulaska u schengensko područje za sve ruske vojnike koji su sudjelovali u invaziji, piše The Telegraph.

Hibridni rat kao nova prijetnja

"U Rusiji trenutačno ima blizu milijun boraca", rekao je Tsahkna za The Telegraph na marginama sastanka EU u Bruxellesu.

"Rusija i Putin već se koriste raznim ljudima za napade na naša društva, no kad nastupi mir, možemo očekivati dolazak stotina tisuća bivših boraca u Europu", kazao je. "Oni sigurno ne dolaze s namjerom da pošteno zarađuju i plaćaju poreze, već s vrlo lošim planovima. Već sada vidimo kako ruske tajne službe organiziraju razne napade po Europi."

Estonija strahuje da će Putin iskoristiti eventualni prekid borbi u Ukrajini kako bi svoju agresiju preusmjerio na Europu kroz hibridno ratovanje. Posljednjih šest mjeseci estonske sigurnosne službe istražuju na koji bi način Putin mogao iskoristiti bivše vojnike za daljnje jačanje takvog rata protiv NATO-a.

Porast sabotaža povezanih s Rusijom

Europa i Velika Britanija bilježe oštar porast sabotaža povezanih s Rusijom od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tijekom 2024. posrednici Kremlja dovedeni su u vezu s podmetanjem požara u skladištu u istočnom Londonu, gdje je bila pohranjena oprema za satelitsku komunikaciju namijenjena Ukrajini. Prošle godine protuteroristička policija istraživala je moguću rusku umiješanost u navodni palež imovine u vlasništvu Sira Keira Starmera. Slični, često nerazjašnjeni incidenti visokog profila zabilježeni su posljednjih godina i diljem kontinentalne Europe.

Prijedlog zabrane za cijelu EU

"Oni su savršeni za takvu misiju", rekao je Tsahkna o bivšim borcima. "Imaju vrlo mračnu prošlost, a i psihički... znate, ubijali su, silovali... Stoga je ovo iznenadna i vrlo velika opasnost za europsku sigurnost."

U diplomatskoj noti upućenoj ministrima vanjskih poslova EU, u koju je The Telegraph imao uvid, Estonija upozorava da je u ratu u Ukrajini sudjelovalo oko 1.5 milijuna ruskih državljana, od kojih je otprilike 640.000 još uvijek u aktivnoj službi.

"Na bojištu vidimo bivše zatvorenike, silovatelje, sve te problematične tipove, a Putin ih ne želi natrag u Rusiji", upozorio je Tsahkna. "Bit će naoružani. Poslat će ih u Europu... Mi kao NATO točno znamo kako se boriti protiv ruske vojske, ali ovo je opasnije i moramo djelovati odmah, dok su još na bojištu."

Prema podacima estonskih obavještajaca, izravno iz ruskih kaznenih kolonija u posebne vojne postrojbe unovačeno je do 180.000 osuđenih kriminalaca. "Mnogi povratnici već su počinili teška kaznena djela. U prvoj polovici 2025. ukupan broj takvih djela u Rusiji dosegnuo je 15-godišnji maksimum, a taj porast vjerojatno je povezan s masovnim povratkom bivših boraca", stoji u dokumentu.

Zbog toga je Tsahkna zatražio od svojih kolega iz EU da razmotre potpunu zabranu ulaska bivšim ruskim borcima u schengensko područje, koje obuhvaća 29 zemalja, kao i embargo na radne vize i boravišne dozvole. Estonija je ranije ovog mjeseca već uvela zabranu za 261 bivšeg borca.

Uloga Velike Britanije

Tsahkna je pozvao i Ujedinjeno Kraljevstvo da se pridruži inicijativi. Na pitanje može li Britanija sudjelovati, odgovorio je: "Već sada odlično surađujemo kad je riječ o teroristima i drugim nepoželjnim osobama koje pokušavaju ući. Vidim puno prilika za koordinaciju i sa zemljama izvan Schengena."

"Ali moramo djelovati odmah. Nismo spremni za mir, Europa nije spremna za mir", dodao je.

Velika Britanija nije dio schengenskog prostora. Međutim, nakon Brexita, vlada Sira Keira Starmera pokušala je osigurati bolji pristup bazama podataka EU o kriminalu i migracijama. Teoretski, Britanija bi mogla dobiti pristup bilo kojem popisu bivših ruskih vojnika koji sastavi EU kako bi provela vlastitu zabranu, istovremeno dijeleći svoje obavještajne podatke.

Glasnogovornik britanske vlade izjavio je: "Sigurnost granica je pitanje nacionalne sigurnosti i imamo stroge mjere za zaštitu naše zemlje od ruske prijetnje. Nastavit ćemo partnerski surađivati s našim saveznicima kako bismo u potpunosti iskoristili svoje kapacitete protiv onih koji žele ugroziti naše vrijednosti, naštetiti našim građanima i potkopati našu zajedničku sigurnost."