Sadržaj nastao u suradnji s: Green Energy Fair

Od studentskih dana na zagrebačkom FER-u do vlastite tehnološke kompanije i organizacije međunarodnog energetskog sajma. Tako bi se mogao opisati poslovni put Alena Žarkovića i Domagoja Badanjka, dvojice inženjera koji su 2021. godine osnovali AleDo TECH, tvrtku specijaliziranu za solarne elektrane, baterijske spremnike energije i punionice za električna vozila.

Nakon brojnih projekata u Hrvatskoj i Sloveniji, zajedno s Markom Kičinom odlučili su se upustiti u još jedan izazov - organizirati događaj koji će u Zagrebu okupiti međunarodne stručnjake, proizvođače i investitore iz energetskog sektora.

Tako je nastao Green Energy Fair, čije će se drugo izdanje održati 28. i 29. listopada u Areni Zagreb. Najavljeno je više od 100 izlagača, a među temama konferencije naći će se i projekt Pantheon AI, budućnost hrvatske elektroenergetske mreže te razvoj električnih automobila.

S trojicom organizatora razgovarali smo o njihovim poslovnim počecima, izazovima energetske tranzicije i velikim investicijama koje se najavljuju u Hrvatskoj.

Kako je od poznanstva na FER-u nastala tvrtka koja danas organizira međunarodni energetski sajam?

Naši osnivači Alen Žarković i Domagoj Badanjak kolege su od prvih dana studija na FER-u. Nakon diplomiranja Alen je iskustvo stjecao u kompanijama AiP i Vertiv, gdje se susretao s tehnologijama podatkovnih centara, dok je Domagoj ostao raditi na fakultetu i upisao doktorat na temu fleksibilnosti elektroenergetskog sustava u uvjetima sve veće zastupljenosti obnovljivih izvora energije.

Godine 2021. prepoznali smo rastuću potrebu za rješenjima u području solarnih elektrana, baterijskih spremnika i punjača za električna vozila. Tako je nastao AleDo TECH, koji danas iza sebe ima brojne projekte, ponajprije za industrijske korisnike.

U svakodnevnom radu primijetili smo i da u Hrvatskoj nedostaje platforma koja bi okupljala sudionike sektora obnovljivih izvora energije i e-mobilnosti. Zato smo 2024. počeli planirati Green Energy Fair. Prvo izdanje održano je 2025. godine, a ove godine dodatno smo unaprijedili izlagački prostor i konferencijski program.

Na kojim ste projektima dosad radili i koje biste posebno izdvojili?

Projekti su kao djeca, uvijek kažemo da su nam svi jednako dragi, ali ipak bismo izdvojili naš prvi veći samostalni projekt - instalaciju solarnih elektrana na dvadesetak poslovnica Eurospina u Hrvatskoj i Sloveniji.

Izdvojili bismo i suradnju na izgradnji Termi Bjelovar, gdje smo bili zaduženi za ugradnju pet brzih DC punjača za električna vozila i solarne elektrane snage veće od 1,2 MWp.

Velik dio našeg poslovanja odnosi se na baterijske spremnike energije. Samo tijekom posljednja četiri mjeseca ugradili smo više od 30 spremnika, pojedinačnog kapaciteta oko 261 kWh, odnosno ukupno više od 7 MWh.

Svaki dan donosi novi izazov, a cilj nam je klijentima ponuditi rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim potrebama.

Posljednjih se tjedana mnogo govori o projektu Pantheon AI, velikom podatkovnom centru koji se planira graditi u Topuskom. Zašto smatrate da je važan za Hrvatsku?

Brojke su iznimno velike. Prema najavama investitora, ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na više od 50 milijardi eura, što dovoljno govori o njegovim razmjerima.

No važnost takvih projekata ne vidimo samo u financijskoj vrijednosti. Kada govorimo o velikim ulaganjima, smatramo da je jedna od najvažnijih investicija ona u obrazovanje. Prema našim okvirnim procjenama, Hrvatska je od 1991. godine do danas u obrazovanje, od predškolske do visokoškolske razine, uložila više od 60 milijardi eura.

I takva ulaganja trebaju donijeti rezultate. Upravo projekti poput Pantheona predstavljaju priliku hrvatskim stručnjacima, posebno inženjerima, da svoje znanje primjenjuju na tehnološki zahtjevnim projektima upravo u Hrvatskoj, umjesto da profesionalne prilike traže u inozemstvu. Tako bi se ulaganje u obrazovanje moglo dodatno vratiti kroz razvoj domaćeg gospodarstva.

Pantheon AI zahtijevat će vrhunska inženjerska rješenja, posebno u energetici. Prema najavljenim planovima, priključna snaga podatkovnog centra iznosila bi 1000 MW. Za usporedbu, maksimalno opterećenje hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2024. godini iznosilo je 3363 MW.

Takve brojke pokazuju razmjere izazova i količinu infrastrukture koju će trebati razviti.

Smatramo da potreba za ovakvim projektima postoji. Umjetna inteligencija i sposobnost obrade golemih količina podataka imat će sve važniju ulogu u tehnološkom i gospodarskom razvoju država. Pritom je ključno osigurati pouzdanu opskrbu energijom, bez negativnog utjecaja na okoliš i potrebe ostalih potrošača.

Može li hrvatska elektroenergetska mreža pratiti razvoj umjetne inteligencije i velikih podatkovnih centara? Gdje vidite najveće izazove?

Bilo bi pretjerano reći da hrvatska energetska infrastruktura nije spremna za velike investicije. No elektroenergetski sustav mora se neprestano razvijati kako bi mogao pratiti rast potrošnje.

Primjerice, Gradska munjara, puštena u pogon 5. studenoga 1907. godine na lokaciji današnje EL-TO Zagreb, imala je snagu od svega 0,8 MW. Naravno da tadašnja elektrana ne bi mogla zadovoljiti današnje potrebe Zagreba, ali upravo taj primjer pokazuje koliko se energetska infrastruktura mora razvijati i prilagođavati rastu potrošnje.

Slično je i s projektima poput Pantheon AI-ja. Oni se neće realizirati preko noći, već tijekom nekoliko godina, što ostavlja prostor za pravodobno planiranje i razvoj potrebne infrastrukture.

Kako bi takvi projekti zaživjeli, potrebna je suradnja svih uključenih, od HOPS-a i HEP ODS-a do investitora i regulatornih tijela. Jednostrani potezi neće biti dovoljni.

Smatramo da hrvatska elektroenergetska mreža ima snažne temelje, ali će njezin daljnji razvoj, uključujući proizvodne kapacitete i prijenosnu infrastrukturu, biti nužan kako bi mogla pratiti rast umjetne inteligencije, podatkovnih centara i obnovljivih izvora energije.

Upravo ćemo o tome razgovarati na panelu posvećenom projektu Pantheon AI, 29. listopada u 11:10. Među sudionicima bit će Mario Gudelj, voditelj projekta, Mislav Crnogorac, tehnički savjetnik, Luka Majić iz Vertiva te Igor Šumonja iz HOPS-a.

Uz poslovne projekte odlučili ste organizirati Green Energy Fair i u Zagreb dovesti međunarodne stručnjake. Kako ste došli na tu ideju?

Kroz rad s partnerima, dobavljačima i konkurencijom uočili smo da u Hrvatskoj i regiji nedostaje mjesto na kojem bismo mogli predstaviti nove tehnologije, razmijeniti iskustva i razgovarati o izazovima energetske tranzicije.

Zašto bismo morali odlaziti na sajmove u Njemačku ili druge europske zemlje kako bismo razgovarali s kompanijama kojima naše tržište možda uopće nije u fokusu? Zašto takve kompanije, zajedno s njihovim tehnologijama, znanjem i stručnjacima, ne bismo doveli upravo u Zagreb?

Tako se rodila ideja za Green Energy Fair. Željeli smo na dva dana okupiti industriju i pretvoriti Zagreb u energetsko središte regije. Ako ništa drugo, barem na ta dva dana.

Organizirati događaj ovakvih razmjera nije jednostavno, ali iznenadilo nas je koliko interesa za našu regiju postoji. Kada pogledamo popis izlagača koji dolaze s tri kontinenta i govornika koji će sudjelovati u konferencijskom programu, možemo reći da smo ostvarili ono što smo zamislili.

Green Energy Fair održava se 28. i 29. listopada u Areni Zagreb. Što posjetitelji mogu očekivati i zašto bi sajam mogao biti zanimljiv i široj publici?

Green Energy Fair okuplja stručnjake, investitore i industriju, ali i sve građane zainteresirane za nove tehnologije i budućnost energetike.

Očekujemo više od 100 izlagača iz Hrvatske, Europe i svijeta, koji će predstaviti tehnologije u području solarne energije, baterijskih spremnika i e-mobilnosti. Posjetitelji će moći vidjeti opremu uživo i razgovarati s proizvođačima i stručnjacima.

Posebno atraktivan bit će dio posvećen elektromobilnosti, s dvadesetak električnih vozila, od superautomobila i sportskih modela do onih za svakodnevnu vožnju.

Konferencijski program donosi rasprave o velikim investicijama, budućnosti europske industrije i energetskoj tranziciji. Na CEO Forumu sudjelovat će Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČARA, i Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave INA-e. Izdvojili bismo i panel s diplomatskim predstavnicima pet država te raspravu o projektu Pantheon AI.

Govorit ćemo i o stabilnosti elektroenergetskog sustava, baterijskim spremnicima, nuklearnoj energiji i budućnosti električnih automobila. Među sudionicima bit će predstavnici Rimac Technologyja i automobilist Juraj Šebalj.

Energetika se danas tiče svih nas, od cijene električne energije koju plaćamo svakog mjeseca do odluke o ugradnji solarne elektrane ili kupnji električnog automobila. Zato želimo da svatko može doći, informirati se i dobiti odgovore na konkretna pitanja.

Ulaz na sajam i cjelokupan konferencijski program potpuno su besplatni, uz obveznu prethodnu registraciju. Sve informacije i mogućnost registracije dostupni su na www.zg-gef.com.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Green Energy Fair u skladu s najvišim profesionalnim standardima.