VEĆ SE NEKO vrijeme najavljuje da će obvezno dvomjesečno služenje vojnog roka započeti početkom 2025. godine, no iako su MORH i Oružane snage spremni provoditi obuku od 1. siječnja, upitno je hoće li se to tada i ostvariti s obzirom na to da je potreban politički dogovor na razini vrha države.

Ministar obrane Ivan Anušić ovaj je tjedan u više navrata rekao kako su Ministarstvo obrane i Oružane snage u potpunosti spremni provoditi temeljnu vojnu obuku već od 1. siječnja 2025.

Spremni su instruktori, a postoje i tri lokacije za smještaj ročnika.

"Mi smo o tome izvijestili i premijera i predsjednika države. Čeka se politička odluka i suglasje i mi smo spremni to provoditi onog trenutka kada bude politička odluka 'da, krećemo' - od 1. siječnja, 1. lipnja ili 31. kolovoza. Svejedno nam je, recite kada i mi krećemo", rekao je Anušić.

Potrebne izmjene Zakona o obrani

Da bi se vojni rok uveo 1. siječnja, potrebne su i izmjene Zakona o obrani s obzirom na to da on propisuje da služenje vojnog roka traje šest mjeseci, a ne najavljena dva, ali i da je "služenje vojnog roka odnosno civilne službe obvezno po sili zakona u slučaju neposredne ugroženosti ili ratnog stanja".

Obvezno služenje vojnog roka zamrznuto je 2008. i postalo je dragovoljno, no izmijenjeno sigurnosno ozračje u Europi i svijetu navelo je vlast da razmišlja o ponovnom uvođenju neke vrste vojnog roka.

"Nije ova tema došla jer je to nečiji hir, nego gledamo što se zbiva oko nas i što rade druge odgovorne vlade. Moramo biti odgovorni, a ne spavati i praviti se da je oko nas sve super, a oko nas kriznih žarišta koliko hoćeš", rekao je premijer Andrej Plenković.

Naveo je agresiju Rusije na Ukrajinu, napad Hamasa na Izrael, tenzije na Kosovu, prijetnje zbog nezakonitih migracija, ali i niz terorističkih napada u Europi u proteklih 15-ak godina.

Krajem kolovoza predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović ponovio je da obavezan vojni rok treba biti dogovor vlasti, ne nečiji politički hir.

"Do odluke o uvođenju vojnog roka treba doći na zakonit i ustavan način, suradnjom najviših tijela državne vlasti i zapovjednog lanca", rekao je.

Dodao je da odluku o tome ne treba donositi "preko koljena" jer nismo izravno ugroženi ratom, ali i da se "uvijek trebamo ponašati i razmišljati da nekakva opasnost negdje postoji - vidjeti što time dobivamo, što gubimo i koliko smo daleko odmakli u ustroju profesionalne vojske".

Upitno suglasje, izmjene nakon predsjedničkih izbora?

Hoće li do suglasja na najvišoj razini doći, upitno je jer je Anušić rekao da ponašanje Milanovića dovodi u pitanje normalno funkcioniranje oružanih snaga, poručivši kako neće dopustiti da itko vrši pritisak i zloupotrebljava ih, te je najavio zakonske izmjene koje bi jasnije definirale ovlasti predsjednika.

Anušić je u srijedu rekao kako je prijedlog izmjena Zakona o obrani gotov i upućen na vladu, ali da se ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.

"Neovisno o tome tko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći netko tko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga", poručio je Anušić.

Milanović je pak rekao kako je pričanje o izmjenama Zakona o obrani bez suglasnosti predsjednika "protuustavna rabota".