UNICEF je objavio izvještaj “Worlds of Influence” u kojemu je analizirao kako žive djeca u najbogatijim državama svijeta, članicama Europske unije i OECD-a, ističući da rezultati istraživanja nude “slojevitu sliku dječjeg zdravlja, vještina i sreće”.

>> Užasne posljedice koronakrize i lockdowna, od gladi će umirati deseci tisuća djece

>> UNICEF: Djeca u najbogatijim zemljama u velikom broju pate od mentalnih poremećaja

Izvještaj rangira zemlje, njih oko 40, u nizu kategorija, od toga koliko djeca lako sklapaju prijateljstva do kako dobro čitaju i pišu, te se od tih bodova sastavlja rang-lista zemlja po ishodu dobrobiti djece, a Hrvatska je na iznenađujuće dobrom 11. mjestu. Prva je Nizozemska, druga je Danska, treća Norveška, a slijede Švicarska, Finska i Španjolska. Sedma je Francuska, osma Belgija, pa Slovenija i Švedska.

Njemačka i Austrija lošije od Hrvatske

Ispod Hrvatske su zemlje poput Irske (12. mjesto), Njemačke (14. mjesto), Austrije (16. mjesto), Italije (19. mjesto), Češke (22. mjesto) itd. Hrvatska očito nešto radi bolje od navedenih zemalja da bude ovako dobro rangirana. Ironično je da po izvještaju UNICEF-a ispada da je djeci bolje odrastati u Hrvatskoj nego u Irskoj, Njemačkoj i Austriji, zemljama u koje su se stotine tisuća Hrvata iselile u proteklih pet godina.

Na dnu liste je Čile, iznad njega su redom Bugarska, SAD, Novi Zeland i Litva, kao pet najlošije rangiranih zemalja. 

U ovom se poretku uzimao u obzir ranking iz kategorija mentalno zdravlje, fizičko zdravlje i vještine, a Hrvatska je u prvoj na 10. mjestu, u drugoj na 25. i na 10. u trećoj kategoriji. Hrvatska djeca, dakle, najlošije stoje u fizičkom zdravlju, a bolji su u mentalnom zdravlju i vještinama.

Hrvatska djeca su zadovoljna svojim životom

Hrvatska je prvi vrhu kada je riječ o zadovoljstvu djece životom, na četvrtom mjestu, dok je na prvom Nizozemska, no slijede Meksiko i Rumunjska, što podsjeća da je riječ o subjektivnoj kategoriji. Hrvatska je i među zemljama u kojima djeca nisu toliko opterećena svojim izgledom, no nije baš primjer kada je riječ o tome da su djeca do 15. godine savladala osnovne vještine koje se tiču matematike i pismenosti. 

Najbolje je rangirana Estonija, u kojoj 79 posto 15-godišnjaka ima zadovoljavajuće matematičke vještine i pismenost, dok ih je u Hrvatskoj tek 58 posto, ispod prosjeka zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Najgore su Bugarska i Rumunjska, u kojima tek 30 posto 15-godišnjaka posjeduje osnovne matematičke vještine i zna odgovarajuće pisati i čitati.

Lako sklapaju prijateljstva

Hrvatska djeca su druželjubiva te ih 82 posto smatra da lako sklapaju prijateljstva, čime je Hrvatska na trećem mjestu, iza Rumunjske i Norveške. Najmanje samopouzdanja u svoje sposobnosti sklapanja prijateljstva imaju djeca na Islandu, u Japanu i Čileu.

Pokazuje se da su sretnija djeca koja imaju priliku igrati se vani, a i tu je Hrvatska dobro plasirana, s obzirom na to da su djeca zadovoljna igralištima koja su im na raspolaganju (zadovoljnija su samo još djeca u Estoniji i Švicarskoj). No, problem imaju roditelji kojih značajan broj, jedan od najvećih među rangiranim zemljama, nemaju nikoga da im čuva djecu dok su na poslu.Većina se pak oslanja na obitelj kod pomoći oko odgoja djece, dakle na baka-servis.

Petina hrvatske djece živi u siromaštvu

20 posto djece u Hrvatskoj živi u siromašnim kućanstvima, što je i prosjek svih država na listi. Najviše siromašne djece ima u Turskoj, a najmanje na Islandu. 

UNICEF-ovo istraživanje otkriva i da su antivakseri uspjeli dio ljudi pridobiti na svoju stranu. U 14 zemalja je od 2010. do danas pala procijepljenost protiv ospica, a među njima je i Hrvatska. No, zato je procijepljenost narasla u Meksiku i na Malti.

Loša ocjena za državne politike u korist djece

Hrvatsku treba zabrinuti loš plasman kada je riječ o konkretnim državnim politikama za dobrobit djece, s obzirom na to da je na 31. mjestu od 40 zemalja po ovom kriteriju. Najgore državne politike ima Turska, slijede Meksiko, Grčka, Rumunjska i Cipar. Hrvatska je u društvu Izraela i SAD-a, dok najbolje politike za djecu imaju Norveška, Island, Finska, Njemačka i Danska.

UNICEF zaključuje da i u 40 najbogatijih zemalja svijeta djeca imaju probleme poput siromaštva, socijalne isključenosti i zagađenja okoliša, koji predstavljaju prijetnje njihovu razvoju i prilikama u životu.