VIJEĆE sigurnosti Ujedinjenih naroda prekosutra bi na sjednici u New Yorku trebalo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini te odlučiti o produženju mandata vojne misije Europske unije u BiH, koja tamo djeluje već više od dva desetljeća. Očekuje se da će mandat misije Althea, odnosno EUFOR-a u BiH, biti produžen za još godinu dana nakon što su otklonjene dvojbe o tome hoće li to poduprijeti Rusija.

To je danas potvrdio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon što se u Minsku sastao sa šefom ruske diplomacije Sergejom Lavrovom. Dodik je ranije prijetio kako će iskoristiti svoje dobre veze s Moskvom i tražiti da Rusija uloži veto na produženje mandata EUFOR-a, kojega je u razdoblju eskalacije političke krize u BiH opisao pristranim uz tvrdnju kako je to "okupacijska sila".

Sada je od toga odustao, no i dalje očekuje kako će Rusija stati na njegovu stranu kada se na Vijeću sigurnosti bude vodila rasprava o stanju u BiH. To uključuje i pretpostavku da će Rusija iskoristiti svoje predsjedavanje Vijećem sigurnosti i spriječiti visokog predstavnika Christiana Schmidta da tamo govori kako je to uobičajena praksa.

Članstvo BiH u EU zbog svega trpi

Vijeće sigurnosti UN-a još od potpisivanja Daytonskog sporazuma svakih šest mjeseci razmatra stanje u BiH, a temelj su izvještaji koje šalje visoki predstavnik međunarodne zajednice. U najnovijem takvom dokumentu, čiji su sadržaj prenijeli lokalni mediji u BiH, Schmidt se fokusirao na krizu koja je nastala zbog Dodikovih postupaka.

Riječ je o donošenju neustavnih zakona zbog čega je Dodik u konačnici osuđen na godinu dana zatvora i ostao je bez mandata predsjednika RS-a. Schmidt je istaknuo kako to nisu bili izolirani incidenti, nego tek najnoviji korak u "dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj znatno unaprijed".

Naveo je kako se u takvom zapaljivom ozračju još jednom pokazalo koliko je važno djelovanje EUFOR-a radi očuvanja mira, no najveći je problem što se vladajuća koalicija u BiH praktično raspala, a zbog svega su trpjele reforme, posebice one bitne za približavanje članstvu BiH u EU.

"Rješenja se ne bi trebala nametati izvana"

Program reformi koji je Vijeće ministara BiH uspjelo usvojiti u zadnji trenutak "zahvaljujući neumornim naporima nekih članova (Vijeća)" može se činiti skromnim, ali bi mogao utrti put ponovnom napretku, oprezno je zaključio. Istaknuo je i kako je potrebno poduzeti sve da bi se nastavio poštovati Daytonski sporazum, što uključuje vladavinu prava i provedbu presuda Ustavnog suda BiH.

Spomenuo je i odluku Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu kojega je pokrenuo savjetnik Željka Komšića Slaven Kovačević, odbacivši njegovu tužbu protiv BiH. Schmidt je naveo kako bi ta odluka trebala biti shvaćena kao pokazatelj da bi o ustavnim i institucionalnim pitanjima trebali raspravljati političari u Bosni i Hercegovini, a ne da bi se rješenja nametala izvana.

Dodik nameće svoj izvještaj

No Dodik je posredstvom vlade RS-a Vijeću sigurnosti proslijedio i svoj izvještaj o stanju u BiH u kojemu za sve probleme optužuje Schmidta i strani intervencionizam. Tamo stoji tvrdnja kako je Dodik osuđen na "montiranom političkom procesu", a na Vijeće sigurnosti apeliraju da razmotri mogućnost što bržeg zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR).

Dodik ne skriva kako očekuje da bi to mogla poduprijeti administracija Donalda Trumpa. "Ako su SAD doista promijenile svoju politiku, treba javno odbaciti Schmidtove odluke i podržati demokratski izabrane lidere", stoji u dokumentu vlade RS-a.

Njihove izvještaje Vijeće sigurnosti UN-a do sada nikada nije razmatralo, no ruski su predstavnici tijekom rasprava uvijek pokušavali nametnuti teze koje su dolazile iz Banje Luke