ROĐENA 26. listopada 1947. u Chicagu, Hillary Diane Rodham danas je jedno od najprepoznatljivijih imena američke politike. Njezin životni put obuhvaća uloge odvjetnice, prve dame (na razini saveznih država i SAD-a), američke senatorice, državne tajnice te prve žene kandidirane za predsjednicu velike američke stranke.

Rani život i obrazovanje

Hillary Diane Rodham rođena je u Chicagu, a odrastala je u predgrađu Park Ridge, Illinois. Roditelji, Hugh i Dorothy Rodham, poticali su vrijednost rada i obrazovanja. Za vrijeme studija na sveučilištu Wellesley College, gdje je diplomirala 1969., bila je aktivna u studentskoj politici, a potom je upisala pravni fakultet na Yale Law School, koji je završila 1973. U tom razdoblju razvila je snažan interes za prava djece i obitelji.

Prvi koraci u pravu i politici

Nakon diplome, Hillary je radila za organizaciju "Children's Defense Fund", a zatim je bila dio istražne komisije Zastupničkog doma o aferi Watergate. Ubrzo se preselila u Arkansas, gdje je 1975. ušla u brak s Billom Clintonom, koji će kasnije postati 42. predsjednik SAD-a.

Već kao prva dama Arkansasa poručila je da politika i društveni angažman mogu ići "izvan kućne adrese", jer je paralelno radila i kao odvjetnica te sudjelovala u brojnim inicijativama za djecu i obitelji.

Prva dama SAD-a i nacionalne inicijative

Kada je Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a 1992., Hillary je 20. siječnja 1993. preuzela ulogu prve dame. U tom razdoblju istaknula se radom na reformi zdravstvenog sustava, iako je prijedlog iz 1994. propao.

Godine 1995. održala je u Pekingu govor koji je postao kultni: "Women's rights are human rights." Pod njezinim pokroviteljstvom pokrenut je i program za zdravstveno osiguranje djece (Children's Health Insurance Program), koji se pokazao uspješnim.

Senatorica, državna tajnica i borba za Bijelu kuću

Hillary Clinton birana je kao senatorica za saveznu državu New York od 2001. do 2009. godine - time je postala i prva prva dama SAD-a koja je izravno izabrana na visoku javnu funkciju. Nakon tog mandata imenovana je državnom tajnicom u administraciji predsjednika Baracka Obame od 2009. do 2013.

Kao kandidatkinja za predsjednicu SAD-a 2016. godine osvojila je više glasova birača, ali ne i elektorski prag potreban za pobjedu, izgubivši od Donalda Trumpa.

Kontroverze i kritike

Tijekom političke karijere Hillary Clinton često je bila meta oštrih napada političkih protivnika. Republikanci su je optuživali za elitizam, nedostatak autentičnosti i pretjerano pragmatičan pristup politici.

Tijekom istrage o napadu na američki konzulat u Bengaziju 2012. godine, dok je bila državna tajnica, kritizirana je zbog načina na koji je administracija postupila s informacijama o incidentu u kojem su poginula četiri Amerikanca.

Najveća afera izbila je 2015., kada je otkriveno da je tijekom mandata koristila privatni mail-server za službenu komunikaciju. Iako su kasnije istrage FBI-ja zaključile da nije bilo kaznenog djela, ocijenjeno je da je postupala "iznimno nepažljivo", što je ozbiljno narušilo njezinu reputaciju i povjerenje birača.

Neki su je konzervativni komentatori prikazivali kao simbol "establišmenta" i "starog Washingtona", dok su je progresivni krugovi ponekad kritizirali zbog prebliskih veza s velikim korporacijama i Wall Streetom. S druge strane, pristaše ističu njezinu izdržljivost, stručnost i sposobnost da otvara prostor ženama u politici unatoč višedesetljetnom medijskom i političkom pritisku.