Foto: Wikipedia, FAH

HRVATSKOJ će trebati godine da otkupi MOL-ov udio u INA-i, i to u najboljem scenariju. Naime, analitičari  sumnjaju da su prijedlozi premijera Andreja Plenkovića u vezi s financiranjem realistični, što je pokazalo istraživanje koje je proveo Bloomberg.

Osam od deset analitičara u Zagrebu i Budimpešti smatra da je Vlada RH najvjerojatniji kupac Molova udjela, no samo četvrtina njih misli da se kupovina može izvršiti u roku od godine dana. S druge strane, polovica ih misli da će to biti moguće u sljedeće dvije godine. Čak trećina analitičara ocjenjuje da Vlada neće uspjeti prikupiti potrebnan novac - 2 milijarde dolara ili više, koliko je potrebno za stjecanje Molovog udjela.

Nejasno je kako će Hrvatska naći iznos novca kojim bi uvjerila MOL

"Prodaja HEP-a jednako je osjetljiva tema kao i INA", izjavio je za Bloomberg Ferdinand Varga, stariji partner specijaliziran za energiju i komunalne usluge u Boston Consulting Group u Budimpešti. "Politički kapital koji će dobiti s jedne strane izgubit će s druge. Također je nejasno gdje će Vlada RH naći toliko novca da uvjeri MOL da proda svoj udio," rekao je.

Nakon godina borbe oko upravljačkih prava s mađarskim MOL-om koji ima 49-postotni udio INA-e, Hrvatska pokušava u potpunosti otkupiti tu energetsku tvrtku, piše Bloomberg, podsjećajući se izgubljene arbitraže nakon koje je hrvatski premijer najavio kupovinu "nacionalnog blaga". Umjesto iz proračuna, kupovina bi trebala biti realizirana prodajom 25%-minus jedna dionica HEP-a.

Bloomberg je pitao analitičare misle li da će prihod od IPO-a pokriti cijenu koju će MOL tražiti za INA-u. Tri od deset analitičara koji su sudjelovali u istraživanju smatra da vlada neći naći dovoljna sredstva; dva smatraju da je realnije financiranje kroz izdavanje euroobveznice, a preostalih pet da bi Vlada mogla pokušati s prodajom HEP-a ili pak s izdavanjem obveznica.

"Obje tvrtke imale bi koristi"

S obzirom na procjenu Davida Sandora, analitičara KBC-a, MOL-ov ulog vrijedi između 2 i 2,5 milijarde dolara, uzimajući u obzir početnu cijenu i dosadašnje investicije. INA ima tržišnu kapitalizaciju od 31 milijardu kuna (4,4 milijardi dolara), a na zagrebačkoj burzi slabo je likvidna sa samo 6 posto dionica u slobodnom optjecaju. 

"Obje tvrtke imale bi koristi od takvoga posla, budući da dosadašnje ulaganje u INA-u nije dalo dovoljan povrat ", rekao je Sandor. Hrvatski analitičar Damir Novotny smatra da je HEP-ov IPO vrlo osjetljivo političko pitanje. "Vjerojatnije je da do njega ipak neće doći", zaključio je.