PREDSTOJEĆI razgovor između Trumpa i Putina na Aljasci, naravno, glavna je tema u Ukrajini. Kako analitičari i političari ocjenjuju posljedice mogućih sporazuma između Washingtona i Moskve, analizirao je DW.

"Bilo kakve odluke protiv nas, bilo kakve odluke bez Ukrajine su odluke protiv mira. Njima se neće ništa postići." Ovo je rekao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju odmah nakon objave planiranog susreta predsjednika SAD-a i Rusije - Donalda Trumpa i Vladimira Putina - u američkoj saveznoj državi Aljaska 15. kolovoza.

Takav stav prevladava i u ukrajinskom društvu. To pokazuje anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) provedena krajem srpnja i početkom kolovoza. "Ukrajinci i dalje pokazuju otvorenost za pregovore i teške odluke. Apsolutna većina, međutim, i dalje odbija zahtjeve za kapitulacijom," kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a u razgovoru za DW.

Prema anketi, 76 posto Ukrajinaca odlučno odbija ruski "mirovni plan" i ustupke agresoru. Istovremeno, 49 posto je protiv američkog mirovnog plana koji predviđa sigurnosne jamstva za Ukrajinu od europskih zemalja, ali ne i od SAD-a, priznanje Krima kao dijela Ruske Federacije, održavanje ruske kontrole nad okupiranim teritorijima i ukidanje sankcija protiv Rusije.

Analitičari skeptični prema pregovorima bez Kijeva

U Ukrajini se ne isključuje mogućnost da bi pregovori na Aljasci bez sudjelovanja Kijeva i europskih predstavnika faktički mogli imati za cilj kapitulaciju Ukrajine. "Rusi nikada nisu promijenili svoju pregovaračku poziciju i neće je promijeniti dok ne pretrpe teške vojne i političke poraze," smatra Volodimir Horbač iz ukrajinskog Instituta za transformaciju Sjeverne Euroazije (INET).

Sama činjenica da Trump razgovara s Putinom bez prethodnog vršenja pritiska na Rusiju, prema Horbaču, pokazuje da je ovaj pristup osuđen na propast. "Rusi će inzistirati na svojoj poziciji i pokušati zamijeniti prekid vatre za faktičku kapitulaciju Ukrajine, odnosno za ispunjenje ruskih zahtjeva. Govoriti o ustupcima je veoma naivno," naglašava stručnjak za DW.

Istovremeno, Horbač u razgovorima između Washingtona i Moskve ne vidi katastrofu, ali ukazuje na "alarmantnu tendenciju" jer Trump "konačno legalizira ruskog ratnog zločinca Putina, što nije prihvatljivo ni za Ukrajinu ni za Europu," kaže politolog. "Ne vidim mogućnost za primjenu bilo kakvih realnih, praktičnih rezultata ovih pregovora u kontekstu ukrajinsko-ruskog rata.

Prijedlozi koje bi Putin mogao iznijeti neće zadovoljiti ni Ukrajinu ni Europsku uniju. Trump će morati manevrirati. On neće moći natjerati Ukrajinu i europske partnere da prihvate Putinove uvjete," kaže Horbač.

Ustupanje teritorija protivno ukrajinskom Ustavu

Direktor Centra za socijalna istraživanja "Ukrajinski meridijan", Dmitro Levus, podsjeća da se Ukrajina u ožujku 2025. već nalazila u sličnoj situaciji. Tada je Donald Trump vjerovao da se rat može brzo završiti kroz pregovore s Rusijom i nametanje mira kroz kapitulaciju Ukrajine. Stvarnost je, međutim, pokazala da je nemoguće ukinuti sankcije protiv Rusije, jer je većinu njih uvela Europa, kaže ovaj stručnjak.

On vjeruje da će SAD i Rusija nakon ovog sastanka ponovno morati suočiti se sa stvarnošću, jer će ukrajinske oružane snage nastaviti braniti svoju zemlju, a europski partneri Kijeva neće biti spremni bezuvjetno prihvatiti i provoditi sporazume između Trumpa i Putina. "Pozicija Ukrajine koju je objavio Zelenski je jasna i ispravna: predaja teritorija je prema Ustavu nemoguća. Zato ne očekujem ništa sudbonosno od sastanka na Aljasci," kaže Levus za DW.

Supredsjednica opozicijske stranke "Europska solidarnost" Irina Heraščenko vidi u sastanku na Aljasci test za cjelokupni međunarodni sigurnosni sustav. Ako bi agresor Rusija bio nagrađen za napad, aneksiju i ratne zločine, to bi, prema političarki, bio signal za cijeli svijet da nasilje i revanšizam mogu ostati nekažnjeni. Priznavanje ruske okupacije je crvena linija koja se ne smije prijeći.

"Ovo bi otvorilo put za nove ratove, ne samo u našoj regiji. Zato bi svi pregovori trebali biti vođeni uz sudjelovanje Ukrajine i EU, sa strogim sigurnosnim jamstvima, međunarodnim nadzorom i mjerama za sankcije," napisala je Heraščenko na Telegramu. Sve ostalo neće značiti kraj rata, već samo početak novog.

Podijeljena mišljenja u ukrajinskoj politici

Danilo Hetmancew, zastupnik vladajuće stranke "Sluga naroda", pozitivnije gleda na sastanak između Trumpa i Putina. Jer će se konačno otkriti pozicija ruske strane, vjeruje on.

"Ako na sastanku ponovno bude pokušaja 'diplomatskih manevara' umjesto produktivnih pregovora, to će vjerojatno završiti uvođenjem strogih američkih sankcija, uključujući i protiv ruskih saveznika, koji će tada morati platiti svoj dio za potporu agresiji, što im se neće svidjeti," piše Hetmancew na Telegramu.

Istovremeno, ukrajinski stručnjaci ne isključuju mogućnost da će SAD nakon Trumpovog sastanka s Putinom ponovno pokušati ucjenjivati Ukrajinu i natjerati je na uvjete koji su neprihvatljivi za Kijev.

Oleksandr Krajev, stručnjak think tanka "Ukrajinska prizma" i predavač na Kijevskoj Mohila akademiji, također vjeruje da bi Trump mogao zaprijetiti prestankom isporuke oružja. "Ali isporuke se već sada odvijaju sporadično i nesistematski. To više neće biti takva šok-terapija kao kada je Trump prvi put najavio tako nešto," naglašava Krajev za DW.

"Razgovori radi razgovora" - to će, prema njemu, biti stvarni rezultat sastanka na Aljasci, jer trenutno nijedna strana nema pravu predodžbu o tome kako bi rat trebao završiti. "Mogla bi postojati zajednička izjava o nastavku razgovora, ali to je sve," kaže Krajev.