POSLJEDNJIH tjedana ruski vojni analitičari pišu o tome da su ukrajinske oružane snage počele prebacivati velike pričuve na front. To se osobito javlja u smjeru Pokrovska u Donjeckoj oblasti i u regiji Kursk. Piše se o protunapadima ukrajinskih oružanih snaga na tim pravcima, a u regiji Kursk čak i o napredovanju ukrajinskih trupa nekoliko kilometara u području Sudže.

Koji je cilj ukrajinskih akcija?

Prema istim analizama, zadatak ovih akcija je najmanje zaustaviti rusko napredovanje, a poželjno je da ukrajinske oružane snage pokrenu veliku ofenzivu.

Kako ruski analitičari pretpostavljaju, to se radi, među ostalim, kako bi se uvjerilo novog američkog predsjednika Trumpa da ukrajinska vojska može stabilizirati frontu i preuzeti inicijativu te stoga ne treba tražiti kompromise s Putinom, već Ukrajini treba dati više oružja. Naravno, tu je i podizanje morala u društvu.

Kijev sad već uobičajeno ne komentira kretanje svojih snaga. Ali, sudeći prema neizravnim znakovima poruke na društvenim mrežama, mnoge borbeno spremne jedinice sada se šalju na frontu.

I to je doista pomoglo usporavanju ruskog napredovanja. Barem kod Pokrovska - gdje Rusi nisu napredovali više od tjedan dana, iako ruske snage nastavljaju napredovati u drugim smjerovima: zapadno i sjeverozapadno od Kurahova, kod Časiv Jara, Torecka i sl.

Trump želi brzi kraj rata, ali u Kijevu to ne očekuju

S tim u vezi, sve je izvjesnije da unatoč očekivanjima pregovora i brzog završetka rata u Ukrajini te stalnim pozivima na iste od strane predsjednika Trumpa i njegove administracije, u Kijevu vlada potpuno drugačije raspoloženje. Iz dostupnih izvora koji su obavili razgovore s nekoliko dužnosnika bliskih Uredu predsjednika i okruženju predsjednika Zelenskog proizlazi otprilike sljedeća slika.

Rat se neće uskoro završiti. Razlozi zbog čega se ne želi krenuti u pregovore isti su kao i prije. Argument predsjednikovog tima je da je Ukrajina trenutačno u slaboj poziciji pa stoga Kijev neće postići dobre mirovne uvjete sa stvarnim sigurnosnim jamstvima, što znači da je potrebno nastaviti borbu jer vrijeme radi protiv Rusije. 

Što kaže opozicija Zelenskom?

Opozicija predsjednika Zelenskog navodi druge motive zbog kojih se Kijev usprotivio pregovorima - želja da se golemi ratni proračunski tokovi nastave koristiti bez ikakve kontrole, kao i strah od gubitka vlasti na izborima, koji bi morali biti raspisani kad rat prestane.

Bilo kako bilo, stav predsjednika Ukrajine ostaje isti: pregovori u ovoj fazi nisu potrebni. Štoviše, u njegovoj okolini uvjereni su da ih neće biti i da rat neće uskoro završiti. Vjeruju da će pokušaji američke administracije pronalaženja mirnog rješenja iz ovog ili onog razloga propasti.

Ili neće pronaći zajednički jezik s Europom ili će započeti oštra eskalacija između zemalja NATO-a i Ruske Federacije (na primjer, na temelju planova za ograničenje ruske brodogradnje u Baltičkom moru), ili se neće dogovoriti s predsjednikom Putinom, ili će se Trumpova pozornost jednostavno prebaciti na neke druge probleme i novi američki predsjednik brzo će zaboraviti na obećanja o okončanju rata u Ukrajini.

Kako uvjeriti Washington?

Izjave Zelenskog o spremnosti za pregovore, brzom završetku rata i diplomatskim naporima objašnjavaju se željom da se dodvori Trumpovoj "mirovnoj agendi", kao i reakcijom na sve veću želju za mirom u ukrajinskom društvu.

No, vrlo vjerojatno jest da Kijev u ovoj fazi ne želi prekinuti rat i voditi pregovore s Ruskom Federacijom u tu svrhu, pa stoga u komunikaciji s Washingtonom svoju glavnu pozornost usmjerava ne na raspravu o planovima za mirno rješenje, već na dvije stvari - isporuke oružja i sankcije protiv Ruske Federacije.

Za Zelenskog je glavni problem mogući prekid američke pomoći

Zelenski kao glavni problem vidi prijetnju da će predsjednik Trump prekinuti američku vojnu i financijsku pomoć. Oružje se i dalje isporučuje iz paketa koje je odobrio bivši predsjednik Biden, ali te će isporuke prestati čim se isporuče sve planirane količine. Novih odluka o opskrbi oružjem nema, a u SAD-u se o njima još niti ne raspravlja. To Kijev jako zabrinjava.

Stoga je sada glavni fokus na uvjeravanju nove administracije da nastavi isporuke. Ovaj zahtjev je upućen različitim kanalima i s različitim argumentima, pa tako i kroz lobi vojno-industrijskog kompleksa u Republikanskoj stranci, ali i kroz uvjeravanje Trumpovog tima da je sada apsolutno nemoguće pregovarati s Putinom jer je potrebno ojačati poziciju povećanjem isporuke oružja, inače će svi na svijetu Trumpa smatrati slabićem, a Putina pobjednikom.

Plaćanje pomoći rudama ili zamrznutom ruskom imovinom?

Kao jednu od ideja za dogovor, Kijev predlaže prepuštanje rudnih nalazišta u Ukrajini američkim kompanijama u zamjenu za buduće isporuke oružja. No, dok traje rat, vrijednost ovih nalazišta je upitna zbog problematičnog eksploatiranja.

Također se ne odustaje od ideje plaćanja američkih isporuka oružja konfiskacijom zamrznute ruske imovine. No, ta ideja nailazi na otpor Europe, koja se boji da će to zadati udarac euru jer je većina ruske imovine zamrznuta u EU. 

Unutar ukrajinskih vlasti ne postoji jedinstvo mišljenja o ovom pitanju. Neki predstavnici vojske i specijalnih službi smatraju da bi prekid vatre bio koristan za Ukrajinu jer se situacija na fronti trenutačno razvija na štetu ukrajinskih oružanih snaga.

Ipak, pozicija na kojoj je i predsjednik Ukrajine za sada ostaje dominantna, a temelji se na poziciji da nema zaustavljanja vojnih akcija u bliskoj budućnosti.

Sad sve ovisi o ukrajinskoj vojsci

Stoga daljnji razvoj događaja ovisit će o tome hoće li ukrajinske oružane snage imati dovoljno rezervi da nastave podržavati frontu ili, još više, da krenu u ofenzivu, u kojoj su gubici mnogo veći nego u obrani. Tu je i pitanje imaju li ruske snage dovoljno rezervi za nastavak pritiska na ukrajinske položaje?

Općenito, kao i do sada, ključnu ulogu će imati "matematika rezervi". Strana koja pogriješi u kalkulacijama i iskoristi svoje najbolje rezerve u napadima za rješavanje lokalnih i kratkoročnih problema koji ne dovode do preokreta na frontu u cjelini, dugoročno će se naći u gubitničkoj poziciji.