Ukrajinci prvi put slave Božić u prosincu. "Bilo je divno kada smo bili s obitelji"
U HRVATSKOJ je nakon početka invazije na Ukrajinu svoj dom, privremeni ili stalni, našlo otprilike 22.500 Ukrajinaca, a ove će godine prvi put Božić slaviti 25. prosinca. U srpnju ove godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakon prema kojem će se Božić, umjesto po julijanskom kalendaru 7. siječnja, slaviti u prosincu.
Mnogi Ukrajinci u Hrvatskoj ove će godine opet slaviti odvojeni od obitelji, a među njima su i naše sugovornice Natalija Hrišenko, direktorica udruge Svoja, i Irina Pronenko, stručnjakinja za zapošljavanje u udruzi. Udruga je usmjerena na pomoć ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj, a u sklopu nje provode različite programe pomoći pri zapošljavanju i pokretanju biznisa.
Preko njih do sada se zaposlilo 460 ljudi, a još ih je više prošlo kroz njihove ostale programe. "Situacija sa zapošljavanjem ukrajinskih državljana u Hrvatskoj značajno je napredovala u zadnjih godinu dana, pogotovo zadnjih pola godine. Ljudi su imali vremena naučiti jezik i integrirati se u društvo. Naša udruga pomogla je mnogima od njih, u čemu smo imali veliku pomoć hrvatskih institucija, ali i tvrtki s kojima surađujemo", rekla je Hrišenko.
Osim što pomažu pri pronalasku i pokretanju posla te učenju jezika, udruga Svoja za Ukrajince ima i važnu ulogu socijalizacije te pružanja podrške ukrajinskoj zajednici u Hrvatskoj. S obzirom na to da su mnogi u Hrvatskoj sami, bez obitelji, s Natalijom i Irinom dotaknuli smo se blagdana i usporedili božićne običaje u Hrvatskoj i Ukrajini.
Osjetljiva tema
"Natalija i ja smo u Hrvatskoj već skoro godinu i pol dana. Nikada nismo bile u Hrvatskoj prije početka rata i nismo govorile Hrvatski. Sve što sada čujete rezultat je svakodnevnog rada i učenja", rekla je Irina na tečnom hrvatskom.
Ona je izbjegla iz Harkiva, dok je Natalija nakon tjedana žestokih borbi uspjela pobjeći iz Irpina. Obje su ovdje bez obitelji, a Božić će provesti s prijateljima. "Moja je majka s bratom na okupiranom teritoriju, a moj brat ne može izaći iz zemlje radi zakona. Tako da je ovo već drugi Božić koji nećemo slaviti zajedno, na žalost", rekla je Irina.
"Ja ovdje u Hrvatskoj živim sama. Sin mi je završio u Poljskoj na fakultetu. Na žalost, mnogi su od nas tako razjedinjeni i za nas je ovo jedna osjetljiva tema. Zato ćemo provesti blagdane zajedno mi koji smo se našli ovdje i nadati se da ćemo čim prije vidjeti našu rodbinu i prijatelje", dodaje Natalija.
"Isto je i meni, slavit ću s prijateljicom i njezinom obitelji koji su mi susjedi, tako da ćemo i mi malo doživjeti blagdane. Ali svake se godine nadamo da ćemo sljedeće slaviti kod kuće", nadovezala se Irina.
12 jela bez mesa
Naše se sugovornice vesele vidjeti naše blagdanske običaje, a s nama su podijelile svoje. "Bilo je malo drugačije, nije kao u Hrvatskoj, ali je vrlo slično. I mi slavimo Krista i tako slavimo ovaj blagdan. Okupili bismo se kao cijela obitelj, roditelji i djeca, pripremili smo jela bez ribe i mesa i počela bi sveta večera. A nakon toga, nakon prve zvijezde, išli bismo u crkvu. Pjevali smo pjesme i govorili Isus se rodio (Isus narodyvsya)", rekla je Natalija.
"To je bilo vrijeme za obitelj i druženja. Pripremali smo 12 različitih jela bez mesa i bilo je divno vrijeme kada smo mogli posjetiti roditelje i rođake te se družiti njima", dodala je Irina.
"Mi imamo jedan običaj koji je sličan maškarama. Oblačimo se u razne kostime, životinje, na primjer koze. Ima ekipa koje hodaju po selima, pjevaju pjesme i kucaju na vrata u nacionalnoj odjeći. To je nekakva fešta, recimo", rekla je.
"To što smo u Hrvatskoj daje nam osjećaj da dom nije tako daleko"
U Hrvatskoj sada neće pripremati svih 12 tradicionalnih jela, a prihvatile su i nešto od hrvatske kuhinje. "Što se tiče hrane, prihvatili smo vaš bakalar, to prije nismo kuhali, ali znamo da je ovdje običaj, da se kuha riba s krumpirom i baš je dobro i fino jelo", rekla je Natalija.
"Uspjeli smo naći zajednicu jer okupljamo puno Ukrajinaca koji pohađaju konferencije, koje zapošljavamo i pomažemo na različite načine. Uspostavili smo odličan odnos s Hrvatima. Zbog sličnog mentaliteta i kulture osjećamo zajednički duh i to što smo u Hrvatskoj daje nam osjećaj da nije tako daleko dom", poručila je Natalija.