UKRAJINSKE obrambene snage u siječnju su izvele niz napada na ruski vojni poligon Kapustin Jar u Astrahanskoj oblasti, gdje je Moskva rasporedila balistički raketni sustav srednjeg dometa Orešnik. U napadima su korišteni i dalekometni krstareći projektili ukrajinske proizvodnje Flamingo, piše Ukrainska Pravda.

Potvrda Glavnog stožera

Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je napade. "Tijekom siječnja 2026. godine, ukrajinske obrambene snage izvele su niz uspješnih udara na hangare u kojima su se provodile predlansirne pripreme interkontinentalnih balističkih raketa srednjeg dometa na poligonu Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti", navodi se u priopćenju.

Iz Glavnog stožera su izvijestili da su udari izvedeni dalekometnim sustavima ukrajinske proizvodnje, uključujući rakete FP-5 Flamingo.

"Prema dostupnim izvješćima, niz zgrada na poligonu pretrpio je oštećenja različitog stupnja, jedan od hangara znatno je oštećen, a dio osoblja evakuiran je s lokacije", dodali su iz Glavnog stožera.

Kontekst napada

Još u listopadu 2025. godine The Economist je, ne navodeći izvore, izvijestio da je Ukrajina počela koristiti vlastite rakete Flamingo za napade na ciljeve na ruskom teritoriju. Prema tadašnjim informacijama, proizvodnja je iznosila dvije do tri rakete dnevno, s planom povećanja na sedam do kraja listopada.

Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je 21. studenog 2024. u raketnom napadu na grad Dnipro upotrijebila interkontinentalnu balističku raketu. Pukovnik Jurij Ihnat, načelnik Odjela za komunikacije Zapovjedništva zračnih snaga, izjavio je 9. siječnja za Ukrajinsku Pravdu da je Rusija možda izvela napad na Lavovsku oblast upravo s poligona Kapustin Jar, gdje je, prema ranijim izvješćima, baziran sustav Orešnik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 17. prosinca 2025. najavio da će raketni sustav Orešnik biti stavljen u borbenu pripravnost do kraja te godine.

Što je Orešnik?

Orešnik je novi ruski hipersonični balistički projektil koji može nositi nuklearne bojeve glave i koji Moskva predstavlja kao odgovor na zapadne sustave proturaketne obrane. Prema dostupnim procjenama zapadnih vojnih analitičara i stručnjaka za nuklearno oružje, riječ je o mobilnom sustavu velikog dometa koji se zbog ekstremne brzine i nepredvidive putanje smatra izuzetno teškim za presretanje.

Njegov nedavnoi razmještaj u Bjelorusiji posebno je osjetljiv jer približava nuklearno sposobne projektile granicama NATO-a, skraćuje vrijeme upozorenja u slučaju napada i dodatno povećava rizik od eskalacije u trenutku kada su odnosi Rusije i Zapada već na najnižoj razini od završetka Hladnog rata, upozoravaju analitičari iz američkih i europskih sigurnosnih krugova.