IZJAVA danske premijerke Mette Frederiksen da će Danska poslati Ukrajini svu njihovu artiljeriju više je odjeknula u europskim nego u ukrajinskim medijima. Na prvu bi se reklo da oružane snage jedne od najbogatijih europskih država moraju imati ako ne stotine, onda desetke haubica, topova i višecijevnih lansera raketa. Međutim, nemaju. Tek 15 samovoznih haubica CAESAR 8x8.

Danske oružane snage, kao i skoro sve ostale u Europi, pogodio je sindrom degradacije koji je započeo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i tek mu se sada nadzire kraj. 

Da je istu ovakvu izjavu dao nekadašnji danski premijer Poul Schlüter (bio je na vlasti od 1982. do 1993.) recimo 1992. godine, onda bi ukrajinska vojska tada dobila 553 artiljerijska oružja. Danas može dobiti 15.

Istina je da su samovozne haubice na kotačima CAESAR među najboljim na svijetu, te da ruska vojska nema ni približno ništa tako dobro. No istina je i da ukrajinskoj vojsci više treba kvantiteta nego kvaliteta. Radije bi da umjesto 15 izvrsnih haubica dobiju 150 starih sovjetskih samovoznih haubica Gvozdika i Akacija. I nekoliko milijuna granata za njih i one koje već imaju. Stoga ne čudi da su ukrajinski mediji ili prešutjeli izjavu danske premijerke ili je turnuli negdje u pozadinu.

Sporazum Ukrajine, Njemačke i Francuske

Puno više pažnje ukrajinski mediji pridali su potpisivanju bilateralnih sporazuma o sigurnosnoj suradnji s Francuskom i Njemačkom. Volodimir Zelenski je s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom potpisao ugovor 16. veljače u Parizu. Istog dana Zelenski je potpisao istovjetni sporazum s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu.

Sporazum s Francuskom predviđa vojnu pomoć od tri milijarde eura. To je značajno povećanje s obzirom na to da je Francuska 2022. godine Ukrajini dala vojnu pomoć vrijednu tek 1.7 milijardi eura. Prošle godine pomoć se neznatno povećala na 2.1 milijardu eura.

Novi paket vrijedan 3 milijarde eura obuhvatit će isporuku dodatnih samovoznih haubica CAESAR, streljivo za njih, projektile za PZO raketne sustave i još ponešto što nije objavljeno. Ukrajinski vojno-stručni portali odmah su se raspisali kako bi bilo odlično da Francuska ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu isporuči višenamjenske borbene avione Mirage 2000.

Njemački sporazum o sigurnosnoj suradnji predviđa vojnu pomoć vrijednu sedam milijardi eura. Paket obuhvaća isporuku 36 samovoznih haubica, 120 tisuća granata kalibra 155 mm, dvije bitnice protuzračnog topničkog sustava Skynex (prije svega namijenjene rušenju dronova kamikaza i krstarećih projektila) te dodatne projektile za PZO raketni sustav IRIS-T.

Što se tiče samovoznih haubica, uz 18 Panzerhaubitze 2000 ukrajinska vojska bi prva u svijetu trebala dobiti 18 samovoznih haubica na kotačima RCH 155. Te su haubice nastale spajanjem oklopnog vozila na kotačima Boxer i topničkog modula AGM (Artillery Gun Module). AGM je besposadna kupola pa posadu RCH 155 čine samo dva člana - zapovjednik i vozač.

Iskustva iz Ukrajine pokazat će koliko je RCH 155 uspješan koncept. Ako je, to će zasigurno pospješiti njegovu prodaju.

Sve su to odlična oružja, ali...

Sve te haubice su odlične, ali i dalje će ostati problem kvantitete. Ukrajinska vojska mora pokriti više od 1300 kilometara bojišta pa pedesetak haubica, bez obzira na kvalitetu, neće donijeti prevagu.

Povrh toga Ukrajini treba dugoročno rješenje za problem nedostatka topničkog streljiva. Češki predsjednik Petr Pavel objavio je 17. veljače na Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji da su našli državu spremnu isporučiti 500 tisuća granata kalibra 155 mm i 300 tisuća granata kalibra 122 mm. Jedino treba naći tko će ih platiti.

Možda bi se novac mogao naći u onih 20 milijardi eura vojne pomoći Europske unije Ukrajini? Mogli bi da su ta sredstva odobrena. Ali nisu jer još uvijek traju pregovori jer se neke države protive da se prihvati obveza isplate 20 milijardi eura u naredne četiri godine. One bi radije da se odredi godišnja razina pomoći. Što bi pak značilo beskonačne pregovore (i ucjene) za svaku novu tranšu. 

Fond vrijedan 20 milijardi eura osnovao bi se unutar European Peace Facility (EPF). EPF je osnovan još 2021. godine kao izvanproračunski mehanizam financiranja zajedničkih europskih vojnih projekata unutar Common Foreign and Security Policy. No sada bi mogao odlično poslužiti i za financiranje vojne pomoći Ukrajini. Da bi se to moglo napraviti, potreban je pristanak svih 27 članica EU. A to je u zadnje vrijeme skoro pa nemoguća misija.

I dok se članice EU ne mogu dogovoriti oko visine i načina vojne pomoći Ukrajini, republikanci i dalje blokiraju 60 milijardi dolara u Zastupničkom domu Kongresa. I neće tako brzo popustiti. A Ukrajini ponestaje streljiva i vremena.