UKRAJINSKI dužnosnici već mjesecima preklinju svoje strane saveznike za dopuštenje da koriste najbolje donirano naoružanje - moćne balističke projektile - za napade na ruske ratne zrakoplove koji su parkirani na otvorenom na teritoriju Rusije, na malim zračnim udaljenostima od ukrajinskih gradova, piše u analizi Forbes.

Saveznici to dopuštenje već mjesecima odbijaju dati, opravdavajući svoje protivljenje rizikom od moguće eskalacije. Ukrajinci postaju sve nestrpljiviji i povećali su napade na najranjivije ruske piste, koristeći isključivo oružje proizvedeno u Ukrajini. U subotu su ukrajinski dronovi napali zračnu bazu Morozovsk na jugu Rusije, nekih 320 kilometara od linije fronte na istoku Ukrajine.

Ukrajinski obavještajni direktorat kaže kako je u napadu uništen ruski Suhoj Su-34, a oštećena su još dva. Izgorjelo je skladište streljiva.

Direktorat je objavio satelitske snimke baze koje pokazuju, kako kažu, "rašireno područje spaljene zemlje" koje je izazvalo gorenje streljiva nakon napada.

Gorka strana pobjede

Ovo nije prvi napad na Morozovsk, ali jest jedan od najdestruktivnijih. Ipak, ova pobjeda za Ukrajince ima i gorku stranu. Sve je teže izvoditi slične napade jer Rusi svoje ratne avione sve češće šalju u manje ranjive baze.

Očito je što ukrajinski obavještajni direktorat želi postići. Napadima na Morozovsk i druge zračne piste u blizini granice žele uništiti ključne elemente ruske kampanje bombardiranja: bombe, ali i avione koji ih nose.

Nakon što su prošle godine izbacile prve klizne bombe na Ukrajinu, ruske zračne snage zaista su prigrlile ovo oružje. Klizne bombe imaju dovoljan domet - 40-ak kilometara ili više - kako bi omogućile bombarderima Su-34 da napadnu ukrajinske trupe i civile sa sigurne udaljenosti.

Problem ruskog bombardiranja

Svakog dana Rusi izbacuju do stotinu kliznih bombi. "Nažalost, u urbanim područjima je njihova česta upotreba iznimno efikasna", kažu iz ukrajinske analitičke skupine Frontelligence Insight. "Iako su često neprecizne, dovoljno su snažne da unište ili znatno oštete zgrade, čak i ako ih ne pogode izravno. Kada se zgrade sruše, ljudi ostanu zarobljeni u podrumima, što operacije spašavanja čini nemogućima, pogotovo u slučaju dvostrukih ili trostrukih napada", dodaju.

Kao oružje za urbano uništenje, klizne bombe bile su odlučujući faktor u praktički svakoj nedavnoj ruskoj pobjedi duž čitave linije fronte. "U prošlosti, baš kao i u prošlogodišnjoj bitci za Bahmut, Rusima je ponekad bilo potrebno nekoliko dana da oštete zgrade do te mjere da prisile branitelje na povlačenje", objašnjava Frontelligence Insight. "Sada se čitave zgrade mogu srušiti u nekoliko sekundi i tako postati beskorisne za obrambene svrhe", dodaje.

SAD ne daje dozvolu

Vladi u Kijevu najveći je prioritet umanjiti efikasnost ruske kampanje bombardiranja, uništavanjem aviona i/ili bombi.

Ranije ovog ljeta dobili su rijetku priliku zadati veliki udarac ruskoj infrastrukturi. Tada je jedan odred ruskih zračnih snaga odlučio parkirati desetke aviona Su-34 na otvorenom, u zračnoj bazi Voronež Malševo na jugu Rusije, nekih 160 kilometara od granice s Ukrajinom.

Voronež Malševo ima snažnu obranu, zbog čega su Ukrajinci molili za dopuštenje da za napad upotrijebe najbolje rakete ATACMS američke izrade. Administracija predsjednika Joea Bidena to dopuštenje nije dala. "Naša politika nije se promijenila", rekao je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prije mjesec dana. Kao i ranije, Ukrajina ima dopuštenje ispaljivati te rakete samo na mete u okupiranoj Ukrajini.

Rusi su zamijetili žestoka prepiranja oko upotrebe ATACMS-a i donijeli rijetku proaktivnu odluku: povukli su avione Su-34 iz Voronež Malševa i drugih pista blizu granice.

Ruski avioni prilično zaštićeni od ukrajinskih dronova

"Između druge polovice lipnja i sredine srpnja, ruske snage premjestile su velik dio vrijednih vojnih elemenata podalje od graničnih područja", kažu iz Frontelligence Insighta. Premještanje aviona iz Voronež Malševa bilo je "jedno od najznačajnijih".

Danas se mnogi od aviona Su-34 nalaze stotinama kilometara od granice. Oni nisu u potpunosti zaštićeni od ukrajinskih dronova, od kojih neki imaju domet preko 1600 kilometara. Ipak, zaštićeni su od većine dronova, kao i od raketa ATACMS. Ako Bijela kuća i odluči dati dozvolu za napade na ruske baze, možda će biti prekasno. Moguće je da su najvrjednije mete predaleko.

Naravno da se šačica aviona, kao i nešto kliznih bombi, još uvijek nalazi u pograničnim pistama kao što je Morozovsk - Ukrajina je upravo pogodila tri aviona i streljivo. Ali kako bi zaustavila kampanju bombardiranja, Ukrajina mora uništiti ogroman broj aviona, što Rusi pametnim razmještavanjem značajno otežavaju.