POVIJESNI pokušaj da se u Švicarskoj ukinu porezna pravila koja kažnjavaju bračne parove kada oba partnera rade nailazi na otpor konzervativnih i obiteljskih skupina. Početkom ljeta švicarski je parlament tijesno izglasao zakon kojim bi se ukinuo sustav zajedničkog oporezivanja, koji je često dovodio do toga da se bračni parovi s dvama prihodima oporezuju više nego nevjenčani parovi, osobito kada oba partnera dobro zarađuju.

Zagovornici promjene tvrde da takozvana kazna za brak često sankcionira žene te učvršćuje tradicionalni model u kojem muž radi, a žena ostaje kod kuće. Nadaju se da će promjena potaknuti više žena da uđu na tržište rada te uskladiti švicarski porezni tretman bračnih parova s većinom članica OECD-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju i mnoge europske države, piše Financial Times.

Prijedlog šteti roditeljima koji ostaju kod kuće

Međutim, konzervativni savez desničarskog SVP-a, stranke Centar i crkvenih skupina gura referendum kako bi spriječio da zakon postane stvarnost, tvrdeći da on kažnjava obitelji s jednim primateljem prihoda, šteti roditeljima koji ostaju kod kuće i zatrpao bi porezne vlasti s oko 1,7 milijuna novih prijava.

"Na prvi pogled ovo se doima tehničkom raspravom o porezima. No argumenti za ili protiv individualnog oporezivanja u Švicarskoj odražavaju velike razlike u mišljenjima i vrlo emocionalna uvjerenja o tome kako obitelj mora biti organizirana i treba li država poticati jedan ili drugi smjer", rekao je Thomas Hug, porezni savjetnik u Deloitteu.

Prijedlog Saveznog vijeća Švicarske predviđa da se svaki punoljetni pojedinac oporezuje zasebno, neovisno o bračnom statusu. Trenutačno se prihod drugog nositelja, kada se zbroji s prihodima supružnika u zajedničkom oporezivanju, često oporezuje po višoj graničnoj stopi, što smanjuje poticaje za prihvaćanje plaćenog rada ili povećanje radnog angažmana.

Najnoviji pokušaj reforme uslijedio je nakon godina neuspješnih nastojanja, uključujući referendum iz 2016. koji je odbacio slične promjene. Vladine procjene upućuju na to da bi reforma mogla uvesti 60.000 ljudi u radnu populaciju i povećati BDP za oko jedan posto, premda bi smanjila porezne prihode.

Milijardu franaka manje poreznih prihoda

Konferencija kantonalnih direktora financija, poslovna lobistička skupina koja se protivi planu, upozorava da bi se na saveznoj i kantonalnoj razini izgubila milijarda švicarskih franaka godišnjih poreznih prihoda.

Švicarska je ženama dala pravo glasa tek 1971. Iako je ukupna stopa zaposlenosti žena od 80,4 posto znatno iznad prosjeka OECD-a, zemlja i dalje ima jednu od najnižih stopa rada žena s punim radnim vremenom u razvijenom svijetu. Samo 60 posto Švicarki radi puno radno vrijeme, u usporedbi sa 78 posto u OECD-u. Kod muškaraca stopa je viša od 90 posto.

Pozivi na poreznu reformu pojačali su se kako je tijekom prošla dva desetljeća sve više žena ulazilo na tržište rada. Švicarski je Vrhovni sud još 1984. presudio da je nejednak porezni tretman između bračnih i nevjenčanih parova protuustavan.

"Riječ je o pravednosti. Ne mislim da bi vlada trebala favorizirati ili kažnjavati bilo koji model obitelji", rekla je Jamie Vrijhof-Droese, partnerica u društvu za upravljanje imovinom WHVP i lokalna politička aktivistica: "Trebali bismo imati sustave koji ljudima olakšavaju rad, a ne sustave koji destimuliraju."

Porast "lažnih brakova" i "poreznih razvoda"

Postojeći je sustav potaknuo i porast "lažnih brakova", u kojima parovi održe ceremoniju, ali se pravno ne vjenčaju, pa čak i "poreznih razvoda", u kojima se imućniji parovi razvode uoči mirovine kako bi ostvarili korist od nižih individualnih poreznih stopa.

"To zasigurno utječe na način razmišljanja Švicaraca kada je riječ o ženidbi i udaji", rekla je Lisa Cornwell Webb, koja vodi PwC-jevo poslovanje s privatnim klijentima i obiteljskim uredima u Švicarskoj: "Najveći je utjecaj ondje gdje imate dva dobro plaćena partnera. Stoga postaje prilično uobičajeno da jedan supružnik radi, a drugi ne."

Predloženi zakon sada će gotovo sigurno biti stavljen na javno glasanje. Čak i ako konzervativni savez ne uspije prikupiti 50.000 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, financijski odbori u kantonima Solothurn i Aargau spremaju se primijeniti rijetko korištenu ustavnu odredbu koja omogućuje da osam kantona zatraži nacionalno glasanje.

Švicarski stanovnici plaćaju porez na saveznoj, kantonalnoj i općinskoj razini. Trenutačni se prijedlog odnosi samo na savezni porez. Kritičari tvrde da su mnogi kantoni već nastojali ublažiti kaznu za brak nudeći odbitke za drugog nositelja prihoda, prilagodbom poreznih razreda ili primjenom djelomičnog dijeljenja dohotka.

Polovica Švicaraca imala bi koristi od reforme

Bettina Balmer, članica Nacionalnog vijeća i dječja neurokirurginja, bila je jedna od najistaknutijih političkih zagovornica prijedloga zakona. Rekla je da je dobar dio otpora ukorijenjen u strahu od birokracije: "Po toj logici ženama se nije ni trebalo dati pravo glasa".

Pozvala se na vladine brojke koje pokazuju da bi 50 posto Švicaraca imalo koristi od reforme, 36 posto ne bi osjetilo promjene, a samo bi 14 posto bilo u lošijem položaju: "Prijelaz na individualno oporezivanje bolji je za Švicarsku u cjelini, ali brine me da će, ako ode na referendum, opet biti odbijen."