UGOSTITELJI obrtnici očekuju nastavak državnih potpora za očuvanje radnih mjesta dok god traje kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa te naknadu fiksnih troškova, jer je to nužno za njihov opstanak, ističe predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Joso Smolić.

Desetak dana nakon što je ugostiteljima omogućen rad na terasama, Smolić u razgovoru za Hinu kaže da je neizvjesnost i dalje najbolji opis situacije u kojoj se ugostitelji nalaze.

"Ne radi se tu o standardnom poslovnom riziku na koji su ugostitelji navikli, nego se čini da je teret epidemioloških mjera neophodnih za očuvanje zdravlja građana najviše pao na leđa ugostitelja. Ako je već tako, onda im se putem gospodarskih mjera mora omogućiti sigurnost. Moraju znati da će ih država podržati dok ne budu mogli poslovati punim kapacitetom", kaže Smolić.

Podsjeća da je Ceh pozdravio popuštanje epidemioloških mjera i otvaranja terasa od 1. ožujka, ali da je i tada upozorio da će tako funkcionirati samo dio kapaciteta pojedinih ugostiteljskih objekata te da treba uzeti u obzir i teritorijalne razlike jer rad na otvorenom uvelike ovisi o vremenskim prilikama.

"Turistička sezona za koju se svi pripremamo kao takva ne postoji na kontinentu i treba biti svjestan razlika u poslovanju unutar djelatnosti i prilagođavati mjere pomoći", kaže Smolić.

Na pitanje koliko je trenutno aktivnih ugostiteljskih obrta i smanjuje li se njihov broj zbog teškoća u poslovanju, Smolić kaže da je zaključno s 28. veljače 2021. bilo 11.509 aktivnih obrta u Cehu ugostiteljstva i turizma HOK-a, s 15.845 radnika.

Ne iznoseći usporedbu s istim datumom prošle godine, naznačuje da neki obrtnici posluju sezonski i otvaraju obično samo tijekom ljeta te da je prema podacima obrtnog registra na dan 4. ožujka 2021., od zadnje zabrane rada 28. studenog 2020. odjavljeno 210 ugostiteljskih obrta.

"Još uvijek se zatvara znatan broj obrta u ugostiteljstvu i turizmu, ali pitanje je kako će biti. Da bi se izbjegao crni scenarij masovnog zatvaranja nastavak mjera je neophodan, uz točan plan dugoročne podrške", komentira Smolić.

Traženje jednokratne pomoći od tri posto bruto prometa u 2019.

Najveći problem svima je, kako dodaje, likvidnost jer nema prihoda, a ne može se ulagati ni u poslovanje, pri čemu napominje da su krediti i zajmovi "zadnja linija obrane" nakon što se iscrpe drugi oblici pomoći poput isplate jednokratne nepovratne novčane pomoći ugostiteljskom sektoru u iznosu od tri posto bruto prometa u 2019., što je prijedlog Ceha.

Ceh je i od banaka zatražio da se sve financijske obveze (glavnica i kamate) iz svih vrsta ugovora o kreditu odgode za 2022. godinu ili dodatnih 12 mjeseci od trenutka eventualnog dogovora.

Traži i mogućnost korištenja državnih jamstava kroz program vlade i Ministarstva turizma i sporta, a smatra da treba što prije početi i primjena programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji te definirati jasne kriterije i način dobivanja i korištenja radi pripreme objekata za početak poslovanja te unapređenja usluge i podizanja kvalitete ponude

Puno toga ovisi i kakva će biti ovogodišnja turistička sezona i koliko će trajati, jer pandemija je još tu, a dolazak turista ovisit će o tome hoće li se Hrvatska pozicionirati kao sigurna destinacija, ali i o planu cijepljenja, kaže Smolić.

Ponovo zakinuti

Smatra da su neki ugostitelji ponovo zakinuti novim mjerama za očuvanje radnih mjesta objavljenima 4. ožujka, primjerice oni koji imaju caffe barove, jer da bi ostvarili potporu trebat će dokazati da su u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna 2020. imali pad prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. Pritom im mjeseci u kojima je važila zabrana rada i nisu imali nikakvu mogućnost poslovanja niti prihode ne ulaze u razdoblje za usporedbu pada prihoda.

"Apeliramo da se ova odredba hitno izmijeni, tako da se uspoređuju cijela 2020. i 2019., a tražimo i da Porezna uprava utvrdi da pravo na nadoknadu fiksnih troškova imaju svi obrtnici koji su iskazali pad prihoda veći od 40 posto sukladno dodjeli mjere za očuvanje radnih mjesta", poručuje Smolić.