Foto: Index/FaH/Pixsell/Dubravka Petric

TURISTIČKA sezona samo što nije počela. Brojni ugostitelji na Jadranu još nisu pronašli radnike, dok su se neki na vrijeme snašli, a u razgovoru za Index otkrili su kako. Naime, masovan bijeg stanovnika iz Hrvatske doveo je do toga da je teško pronaći radnika, a pogotovo kvalitetan stručni kadar. Istovremeno je to dovelo i do povećanja plaća. Najviše mogu zaraditi glavni kuhari, a cijene njihovih plaća u neto iznosu, kreću se i do 40.000 kuna.

>> STIŽE SEZONA Hrvatskoj treba do 20.000 radnika, a uvjeti su sve bolji. Gdje će biti najviše posla?

>> Zašto su plaće kuhara i konobara veće u Austriji nego u Hrvatskoj? Vlasnik restorana ima odgovor

Ivan (podaci poznati redakciji) za nekoliko tjedana otvara restoran na Hvaru, a još uvijek nema potreban broj kuhara. "Ne možemo pronaći ljude, pogotovo one koji znaju raditi. Osim mene s tim se problemom suočavaju i moji kolege iz branše", rekao nam je Ivan, koji razmišlja i o zapošljavanju radnika iz susjednih zemalja, no i tu dolazi do problema zbog komplicirane hrvatske birokracije.

Naime, da bi zaposlili radnike iz drugih zemalja, moraju ih prijaviti na minimalno šest mjeseci, što predstavlja problem za restorane koji rade svega četiri do pet mjeseci.

Vlasnica rovinjskog restorana radnike našla u Beogradu

Vlasnica restorana Al Gastaldo u Rovinju, Mira Borojević, kaže kako je lani imala problema s pronalaskom radnika, jer su sezonci koji su došli iz Slavonije za 200 do 300 kuna veću plaću otišli raditi u drugi restoran. Ove godine je preko preporuke pronašla radnike u Beogradu.

"Znam da je teško pronaći radnike tako da sam ove godine već tijekom zime pronašla zaposlenike i to preko kolega u Beogradu koji su me spojili s dobrim i kvalitetnim osobljem, sredila sam im radne dozvole, ali moram ih držati zaposlene šest mjeseci jer je takav zakon", rekla je Mira Borojević u razgovoru za Index, dodajući kako bi država trebala biti malo fleksibilnija po pitanju zapošljavanja strane radne snage.

Restoran u Opatiji u lov na radnike krenuo već u listopadu

Voditelj restorana Roko u Opatiji, Igor Cvetkoski Indexu je rekao da je pronalazak radne snage uvijek problem, no prednost njihovog restorana je, kaže, u tome što oni rade tijekom cijele godine pa ako netko planira za sezonu napustiti posao, s radnicima to dogovaraju već u listopadu.

"Poučeni prijašnjim lošim iskustvom da nam u lipnju odu kuhari, sad van sezone dogovaramo s radnicima. Gotovo svi su nam ostali raditi, a prednost je jer imaju slobodan dan i rade po sedam do osam sati dnevno. Samo smo 10 posto novog osoblja zaposlili za ovu sezonu", rekao je Cvetkoski.

Vlasnik konobe na Korčuli: Teško je naći adekvatan smještaj za radnike

Konoba Maha na otoku Korčuli u vlasništvu je obitelji Marelić koja posao godinama vodi obiteljski. To  im je dosad funkcioniralo, tako da problema s radnom snagom nemaju. Vlasnik konobe Ivan Marelić za Index se osvrnuo na drugi problem, a to je, kaže, pronalazak adekvatnog smještaja za radnike i neškolovana radna snaga. 

"Sve je popunjeno pa je teško pronaći normalan smještaj za djelatnike, a još jedan od problema je i neškolovana radna snaga, to je ono s čime se moji kolege susreću. A i stalno se proziva nas ugostitelje za male plaće, nitko se ne osvrće na blagajnice u trgovinama koje rade po cijele dane za 3000 kuna, a nas se proziva zbog plaće od 6000 kuna za konobara. Plaće u ugostiteljstvu se inače kreću od šest tisuća naviše za konobara, a za kuhara od 10 pa do 12 i više. U samoj Korčuli vrhunski šef kuhinje ima i 20.000 kuna, no tu je riječ o profesionalcima. Još jedan od problema je i ugostiteljska škola, u cijeloj generaciji ne proizvedu ni dva kvalitetna kuhara koji mogu samostalno raditi", rekao nam je Marelić.

Vlasnik zadarskog restorana: Ljudi ništa ne nauče u ugostiteljskoj školi

Baš poput njega, obiteljski restoran vodi i Erik Pavin, vlasnik restorana Niko u Zadru, koji osim restorana ima i hotel u kojem radi cijela njegova obitelj, uz ostale radnike.

"Naš restoran radi već 56 godina, mi nedjeljom ne radimo tako da je našim zaposlenicima to važno jer rijetko koji restoran nedjelje ne radi. Uz to, radimo cijele godine i svi imaju redovnu plaću, no ono što mogu reći je da su nam učenici koji pohađaju ugostiteljsku ili su završili školu, izuzetno loši. Njih škola ništa ne nauči, taj problem treba riješiti. Trebamo imati educirane mlade ljude koji će znati raditi", navodi Erik Pavin.

"Pitanje je koliko ćemo izgubiti ove sezone zbog nedostatka radnika"

Danijell Nikolla, vlasnik splitskog restorana Corto Maltese, ističe kako je situacija u ugostiteljstvu kaotična te da onaj tko još uvijek nije pronašao radnike za ovu sezonu komotno može staviti ključ u bravu.

"Sad je nemoguće pronaći radnike, a mi smo taj problem riješili tako da smo sve zaposlene zadržali i tijekom zime iako smo tad imali upola manje posla pa se financijski nije isplatilo, no zato sad nemamo problema. Puno mojih kolega se sad suočava s nedostatkom radnika, a mislim da to više nema veze ni s visinom plaće već nedostatkom ljudi. Mladi su otišli van, a ostalo je jako malo ljudi koji znaju posao. Sad se događa to da kuhar iz nekog fast fooda postaje šef kuhinje u velikom restoranu. Moramo početi uvoziti radnu snagu ako turizam misli opstati. Sad je samo pitanje koliko ćemo izgubiti ove sezone jer nema radnika. Plaće se kreću od 5000 naviše za konobare, a za glavne kuhare cijene znaju rasti i do 40 tisuća kuna.

Onda imate i slučaj da ostali vlasnici restorana vrebaju vaše radnike, nude im veću plaću i onda ostanete bez njih. Razumijem i te ljude, očajni su jer nemaju radnike.

Nije to samo problem u ugostiteljstvu, pa ljudi ne mogu pronaći ni osobe za čišćenje apartmana, a ni majstore. Vlasnici apartmana koji tijekom zime nisu preuredili apartmane tek sad neće moći naći nikoga da im to odradi", rekao je Nikolla za Index.

Vlasnik restorana u Poreču: Kad dobro platiš radnika, onda nemaš problema

Nikola Bijelić, vlasnik restorana Sv. Nikola u Poreču, nema problema s osobljem. Njegov restoran radi cijelu godinu tako da ima stalno osoblje. Smatra kako je njegovo osoblje zadovoljno jer su dobro plaćeni, a dodatno im plaća rad nedjeljom i prekovremene sate.

"Kad dobro platiš radnika, onda nemaš problema, uz to kod nas vlada dobra radna atmosfera što je zaposlenicima isto jako važno", navodi Bijelić.

Vlasnik restorana na Hvaru zaposlenike vodio u Meksiko, na Kubu...

Stalnu ekipu zaposlenika ima i Denis Vešović, vlasnik restorana Dalmatino na Hvaru. Navodi kako sezonski dodatno zaposli samo nekoliko radnika.

"Glavna ekipa je stalno zaposlena, no svake godine potražimo po par novih. Što se radnika tiče, neke motivira novac, profesionalce pak motivira radno mjesto, gledaju gdje će raditi, uz to ja svoje radnike plaćam i zimi kad ne rade. Neke koji mogu putovati vodim i na poslovna putovanja na kojima u principu gledamo što stanovnici tih zemalja jedu i piju i educiramo se, tako smo već proputovali Europu, a bili smo i u Meksiku, Boliviji, Kolumbiji, Argentini, Brazilu, na Kubi...", rekao nam je Vešović.

"Naša politika ne samo da ugrožava turizam nego i ekonomski razvoj zemlje"

U velikim problemima je i turistička tvrtka Obonjan Rivijera.

Na otočiću Obonjan koji se nalazi u blizini Šibenika turistička sezona uskoro počinje, a nemaju dovoljno radnika. Ondje se nalazi puno ugostiteljskih objekata, a već su lani osjetili negativni aspekt masovnog iseljavanja iz Hrvatske, odnosno odlazak kvalitetne radne snage.

Ove godine to je još izraženije, upozorava Kristijan Gržetić iz tvrtke Obonjan Rivijera, zadužen za kontakte s medijima.

Navodi kako su to posljedice politike vladajućih, koja ne samo da ugrožava turizam nego i značajno ugrožava ekonomski razvoj Hrvatske.

"Veliki broj ugostitelja i ostalih pružatelja usluga u turizmu suočava se s nedostatkom radne snage, što dovodi pak do zapošljavanja manje stručnog kadra, a što se pak odražava na sliku ponude i ukupne slike hrvatske turističke ponude. Vlada je pokazala potpuno nerazumijevanje kad je podigla PDV ugostiteljima na 25 posto. Ugostitelji s povećanim nametima ne mogu povećavati plaće kojima bi privukli stručnjake.

Naći kvalitetan kadar je postalo gotovo nemoguće, primoran si uzimati ljude bez iskustva, educirati ih, a onda te osobe odu u inozemstvo gdje imaju bolje uvjete i vrtimo se u krug, educiramo ljude koji nam odlaze. Postali smo izvoznici radne snage, ljudi su nam jedini izvozni proizvod. Što će tek biti narednih godina?" pita se Gržetić.

A osim njihove tvrtke s tim se problemom suočava cijeli Jadran.

Francuska je ugostiteljima smanjila PDV na 8 posto, a Hrvatska svojima podigla na 25 posto

"Država može svojim mjerama i razumijevanjem realnog sektora pomoći ugostiteljima. Tako je Francuska vlada prije par godina predložila povećanje PDV-a za ugostitelje s 13 na 21 posto. Francuzi su izašli na ulice, organizirali su se masovni prosvjedi te su vlasti na kraju umjesto planiranog povećanja čak spustile postojeći PDV od 13 na 8 posto. Iako je prve godine priljev u proračun bio smanjen, potom se otvorilo 30.000 novih ugostiteljskih objekta pa se i priljev sredstava utrostručio. Realan sektor u Francuskoj je procvao nakon što im se osigurao PDV od 8 posto, dok Hrvatska ima PDV 25 od posto. Na kraju će nam se zatvarati sve više restorana, a kako će se onda puniti državni proračun?" pita se Gržetić.

Tvrtka Esculap Teo gastro Group, u vlasništvu dubrovačkog ugostitelja Mate Đurovića, nekad je imala sedam restorana, danas ih ima dva. Vlasnik ove tvrtke jedan je od najpoznatijih ugostitelja u Dubrovniku, a ugostiteljstvom se bavi preko 40 godina. Direktor njegove tvrtke Kosta Vukota razgovarao je s nama o problemima u kojima se ugostitelji nalaze, a jedan od najvećih je nedostatak radne snage.

Iako njihovi restorani nemaju taj problem, u svakodnevnom je, kaže, kontaktu s ostalim kolegama iz branše koji muku muče s pronalaskom osoblja.

Dubrovački ugostitelj otkrio kako rješava problem radne snage

"Mi na sreću još uvijek nemamo tih problema, 85 posto našeg osoblja je iz Dubrovnika i okolice, a ostatak iz Slavonije. Zbrinjavamo naše zaposlenike cijelu godinu. Najmanji ugovor koji dajemo je na devet mjeseci, nudimo dobre uvjete i zato nam se svi vraćaju. Imamo dobre plaće i normalne smjene tako da nemamo problema s nedostatkom radne snage.

Međutim, to je veliki problem u Hrvatskoj. Nedostaje nam stručnog i dobrog kadra, a mladi ne pokazuju interes za usavršavanjem u ugostiteljstvu. Mi smo se pravovremenom reakcijom pobrinuli da nemamo taj problem. Naš vlasnik je preko 40 godina u ugostiteljstvu i dobar je organizator. No ostali imaju velikih problema s pronalaskom kadra, fali nam ljudi, dosta je ljudi otišlo raditi van i to se itekako osjeti", rekao nam je Vukota.

Zagrebački ugostitelj radnike zadržao tijekom zime

Zagrebački ugostitelj Marin Medak problem s nedostatkom osoblja riješio je tako da je preko zime zadržao radnike, njih pet-šest koji su mu realno bili višak, no znao je da će dio zaposlenika otići odraditi sezonu na more, što se na kraju i dogodilo, te sad ima dovoljno zaposlenika.

Iako je zbog te odluke išao i u minus, kaže da sad barem nema problem s nedostatkom radne snage, a sezona u Zagrebu je počela jer grad već sad vrvi turistima.

"Ciljano sam išao na to da imam radnike zaposlene tijekom godine jer sam znao da će dio otići na more. Uz to zapošljavamo tijekom cijele godine, često imamo i ljude koji su realno nepotrebni, ali pošto nam ljudi odlaze, moramo misliti na to. Tranzicija ljudi se abnormalno ubrzala. Zato i rastu svima plaće u ugostiteljstvu. I konobarima i kuharima, pogotovo na Jadranu.

Pomoćni kuhar na moru ima plaću od 10 tisuća kuna, a kuhari od 12 pa sve do 35-40 tisuća, koliko neki daju šefovima kuhinje. No na moru se krše svi zakoni, zaposlenici tamo ne rade 40 sati tjedno, nemaju godišnje odmore, tako da ugostitelji na Jadranu masno plate čovjeka koji radi po 16 sati. U nedostatku radne snage cijene rastu unedogled, nažalost će biti sve teže i gore jer je ogroman nesrazmjer plaća na Jadranu i kontinentu", govori nam Medak.

"Mi u Zagrebu zaradimo daleko manje od ovih na Jadranu"

"Mi u Zagrebu, ili netko od ugostitelja u Slavoniji, normalno da ne možemo dati takve plaće jer mi zaradimo daleko manje od ovih na Jadranu. To je krvav posao.

I što se na kraju događa? Kod nas radi osoba koja nema kvalifikacija, ti je učiš, ulažeš u tu osobu i onda ona ode raditi na more, a iako još nije usavršena da bi bila šef kuhinje. Međutim, kako i na moru jako nedostaje radne snage, onda primaju sve. Ta osoba radi štetu meni jer nije vratila što sam uložio u nju, radi štetu sebi jer se prodaje pod nešto što nije, moj gost gubi, njegov novi gost gubi, na mom imenu se zapošljava i na tom dobiva visoku plaću. U toj situaciji imamo problem da je svakoj strani napravljena šteta. Tu je srž problema. Činjenica je da svatko želi za što manje rada dobiti što više novaca. Tu završavamo. I onda uz sve još imamo PDV od 25 posto, a nemoguće je da mi u Zagrebu zaradimo kao i oni na moru. Kod nas gost jedva potroši 100 kuna, dok će na moru potrošiti bar 300", kaže Medak.