PROJEKT modernizacije rasvjete na Jarunu već je u više navrata izazivao ozbiljne reakcije stručne i nestručne javnosti te osobito ekoloških udruga koje se bore protiv svjetlosnog onečišćenja.

"Zeleni" gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno se ponovno našao na udaru kritika zbog toga što je donio odluku da će se ići s postojećim, već odbačenim projektom iz 2021., prema kojem će se zastarjela rasvjeta na Jarunu zamijeniti LED rasvjetom, koja je svojom jačinom i bojom usporediva s rasvjetom kakva se koristi na velikim prometnim cestama, čvorištima i odmorištima.

To znači da nova rasvjeta neće biti ekološka, već će, naprotiv, uzrokovati svjetlosno onečišćenje.

Kritike i odgovor - ukratko

Ukratko, kritičari projekta ističu da bi se od zelenih vlasti očekivalo da će na Jarunu, kada već idu u obnovu rasvjete, svjetlosno onečišćenje i štetu za okoliš smanjiti na minimum. Iz Grada odgovaraju da je ŠRC Jarun sportsko-rekreacijski centar, a ne park prirode te da stoga građanima trebaju prije svega osigurati da ga koriste na siguran način.

ŠRC Jarun: Ovo nije nacionalni park

Na optužbe iznesene u medijima i na društvenim mrežama, među ostalima, reagirao je Športsko-rekreacijski centar Jarun.

U svojem obrazloženju ŠRC ističe da je Jarun prvenstveno rekreacijski centar za potrebe sportaša i rekreativaca, a ne park prirode, odnosno da nije zaštićeno područje, što znači da ne podliježe zakonskim regulacijama prema kojima bi rasvjeta bila ograničena na 2200 Kelvina (K).

"Pri gradnji, održavanju i rekonstrukciji javne rasvjete Grada Zagreba koriste se isključivo ekološki prihvatljive svjetiljke u smislu članka 5. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (N.N. 14/19) što podrazumijeva da se koriste svjetiljke od najviše 3000 Kelvina, a u zaštićenim područjima (koja to jesu) koriste se svjetiljke kojima je iznos korelirane temperature boje svjetlosti najviše 2200 Kelvina", piše u tumačenju ŠRC-a.

Pritom ističu da će se ovakvim svjetiljkama, zbog njihove efikasnosti, ostvariti ušteda od oko 50.000 eura godišnje te da će se svjetlosno onečišćenje, u odnosu na sadašnje, "smanjiti na minimum".

Također, tumače da će novi sustav omogućavati regulaciju, odnosno smanjivanje rasvijetljenosti na 70% (1 sat prije sredine noći) i na 40% (poslije sredine noći), kada postoji smanjena potreba za rasvjetom.

Grad Zagreb: Treba pružiti sigurnost građanima

Od Grada smo dobili slično tumačenje uz neka dodatna pojašnjenja.

"ŠRC Jarun je sportsko rekreacijski centar koji koristi veliki broj ljudi kako po danu tako i po noći. Kako bi se osigurala sigurnost pješačkog, biciklističkog i rolerskog prometa u kombinaciji sa prometom motornih vozila potrebno je osigurati određenu razinu rasvijetljenosti. Razine rasvjete koje su predviđene za ŠRC Jarun primjerene su potrebama svih njegovih korisnika. Novom rasvjetom ne proširuje se sustav javne rasvjete već se mijenjaju postojeća zastarjela energetski neučinkovita rasvjetna tijela", stoji u odgovoru Grada.

"Istim će se osigurati osvjetljavanje samo onih površina koje treba osvijetliti, a minimizirat će se rasipno svjetlo u okoliš uz znatno smanjenje utroška električne energije te posljedično smanjenje emisije CO₂. Intenzitet rasvjete dodatno će se smanjiti tijekom noći što se postojećom rasvjetom ne može ostvariti. Nova rasvjeta omogućava smanjenje intenziteta ovisno o novim prometnim uvjetima.

Rasvjeta će biti manja nego što je u drugim europskim zemljama

U srednjoj i sjevernoj Europi koriste se izvori svjetlosti temperature boje 4000 K i više. U Hrvatskoj je zakonodavac bio restriktivniji te je predvidio korištenje izvora svjetlosti "toplo bijele boje" od 3000 K za sva područja osim za zaštićena područja. U Zaštićenim područjima je dozvoljena temperatura boje od maksimalno 2200 K, no takva rasvjeta uzrokuje veći utrošak električne energije za 25% i povećava emisiju CO₂. Navedeno je razlog zašto se za sva područja koja nisu zaštićena koristi 3000 K.

Zaštićena područja su sukladno regulativi (Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima) sljedeća područja:

'zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava. Zaštićena područja sukladno propisu kojim se uređuje zaštita prirode u Republici Hrvatskoj su: nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, regionalni parkovi, značajni krajobrazi, spomenici prirode, park šume i spomenici parkovne arhitekture', u što ŠRC Jarun ne spada", ističe se u odgovoru iz Grada.

Zašto je svjetlosno onečišćenje problem?

No ekološke udruge smatraju da je takav odgovor samo relativiziranje ozbiljnog problema i greenwashing. Ovdje je važno razumjeti da je svjetlosno onečišćenje problematično iz mnogo razloga, kako za ljude, tako i za okoliš. Prije svega, ono smanjuje naš doživljaj prirode, jezera, vegetacije i neba.

Javna rasvjeta, pogotovo prejaka ili nepravilno postavljena, može imati značajan negativan učinak na različite životinjske vrste, uključujući kukce, ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.

Posebno stradavaju kukci koji su korisni na mnogo načina

Ovo je posebno izraženo kod najbrojnije skupine životinja – kukaca. Naime, brojna istraživanja ukazuju da noćna rasvjeta uzrokuje poremećaje u njihovu ponašanju, utječe na njihovu orijentaciju, na obrasce traženja hrane i reproduktivno ponašanje, što, pak, dovodi do smanjenja njihove brojnosti i raznolikosti.

Entomolog dr. sc. Toni Koren iz Udruge Hyla kaže da mnoge vrste kukaca, poput vodencvjetova i nekih vrsta leptira, žive iznimno kratko, neki samo nekoliko sati, pa ako bivaju privučeni javnom rasvjetom, često ispod nje ili u neposrednoj blizini skončaju svoj život.

"Prisutnost nepravilne javne rasvjete često mijenja ponašanje grabežljivaca poput ptica i sisavaca, koji s vremenom nauče da se ispod svjetla može pronaći obrok u obliku kukaca, čime se direktno negativno utječe na populacije tih vrsta. Posebno je važno naglasiti da velik broj kukaca živi i u slatkim vodama poput jezera i rijeka, a njih jako privlače bilo kakva noćna svjetla. U sinergiji s drugim ugrozama koje su prisutne u današnje vrijeme, poput onečišćenja, uništenja staništa i klimatskih promjena, to može imati značajne posljedice za populacije vodenih kukaca", kaže Koren.

Zašto svjetiljke smetaju kukcima?

Na Indexu smo već opširnije objasnili zašto noćna rasvjeta zbunjuje kukce i kako dovodi do njihovog iscrpljivanja i ugibanja. Ukratko, kukci su evoluirali tako da svjetlost noćnih svjetiljki doživljavaju kao sjaj neba koji im inače služi za orijentaciju. Zbog toga postaju zarobljeni u kružnom letu u uzaludnom nastojanju da se ispravno – leđima postave u odnosu na lažno nebo. U tim pokušajima izvode razne kružne manevre koji često završavaju iscrpljivanjem te sudarima i ugibanjem.

Jedna studija objavljena u časopisu Science Advances, provedena u Velikoj Britaniji, pokazala je da ulična rasvjeta remeti navike i cirkadijski ritam kukaca te da smanjuje brojnost gusjenica noćnih leptira za 33% do 47% ovisno o vrsti vegetacije.

Rad je utvrdio da je negativan efekt izraženiji pod bijelim uličnim svjetlima (LED) u usporedbi s konvencionalnim žutim natrijevim svjetiljkama. Autori su zaključili da će jaka noćna rasvjeta i prelazak na bijelu LED rasvjetu imati značajne posljedice za populacije kukaca i procese u ekosustavima.

Problem je u tome što se na Jarunu upravo natrijeve svjetiljke planiraju zamijeniti LED-icama od 3000 K, koje puno jače zrače u plavom dijelu spektra, koji je osobito štetan za kukce. LED-ice s manje Kelvina imaju značajno manje zračenja u plavom dijelu spektra (grafike dolje).

"Kukci su oprašivači i izvor hrane za mnoge životinje"

Budući da su kukci ključni izvor hrane za mnoge druge vrste divljih životinja, te da su oprašivači, smanjenje njihove brojnosti i raznovrsnosti zbog svjetlosnog onečišćenja može jako utjecati na cijeli ekosustav.

Ornitologinja mag. biol. Iva Šoštarić iz udruge Biom kaže da se negativan utjecaj svjetlosnog onečišćenja i njegovi drastični razmjeri, nažalost, tek počinju osvještavati.

"Nebo iznad gradova je stotinama, pa i tisućama puta svjetlije nego u prirodi, što narušava razdoblje noći i pretvara ga u dan. To ima posljedice za cjelokupnu lokalnu bioraznolikost jer su ekosustavi evoluirali tako da prate cikluse dana i noći", kaže Šoštarić.

"Na primjer, umjetna svjetlost negativno utječe na orijentaciju ptica selica prilikom migracije i dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma ptica, pri čemu se pojedine dnevne vrste bude i pjevaju tijekom noći. Također ometa noćne aktivnosti vodozemaca kao što su različite vrste žaba, čije je noćno kreketanje važan dio ciklusa razmnožavanja. Na području Jaruna zabilježeno je oko 130 vrsta ptica, a 29 ih se ondje redovno gnijezdi. Osim ptica, Jarun je dom brojnim vrstama riba, vodozemaca, gmazova i kukaca. Smatramo da je važno izbjeći bilo kakvu dodatnu ili povećanu rasvjetu gdje god to ne predstavlja utjecaj na sigurnost građana, pogotovo na mjestima visoke urbane bioraznolikosti kao što je Jarun", poručuje Šoštarić.

"ŠRC ne radi nešto što je dobro jer po zakonu ne mora"

Boris Štromar, član udruga Naše nebo, Ekorasvjeta International i Dark-Sky Association, kaže da je ŠRC-ov pokušaj opravdavanja projekta koji nepotrebno određuje prevelik intenzitet rasvjete na Jarunu razočaravajući greenwashing.

"Najtužniji od svega je komentar ŠRC Jaruna o boji rasvjete koji se zapravo može pročitati kao – 'Jarun nije zaštićeno područje i zato ga ne želimo zaštititi'", kaže Štromar.

"Rasvjeta od 2200 K preporučuje se u prirodi i zelenim područjima jer ima najmanji udio plavog spektra koji je najštetniji po okoliš. Zaista, nije zakonska obaveza postavljati takvu rasvjetu u područjima koja nisu zakonom zaštićena, ali jednako tako nema nikakve prepreke da se ona koristi. Takva boja rasvjete je iz istog razloga preporučena i za rezidencijalne dijelove grada. Rasvjeta od 3000 K koristi se zato što ima veću energetsku efikasnost - daje više lumena po W. No svojim odgovorom ŠRC Jarun daje poruku da će poštovati prirodu samo ako mu to zakon nalaže", tumači Štromar.

Primjeri nepravilne (lijevo) i pravilne (desno) rasvjete

Prikladno odabran datum natječaja?

On smatra da je tempiranje javnog natječaja za rasvjetu na Jarunu zanimljivo ili bolje rečeno suspektno jer je njime uhvaćen zadnji vlak prije uvođenja strožih pravila.

"Naime, 24. 2. 2024. istekao je zakonski rok za određivanje zona rasvjete u gradovima i donošenje plana rasvjete u skladu s novim, strožim Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Neobično je da je jarunski projekt išao na javni natječaj dva mjeseca prije isteka tog roka", ističe Štromar.

"Besmislena opravdanja"

Pritom smatra da je ŠRC-ovo opravdavanje projekta mogućnošću regulacije rasvijetljenosti besmisleno jer je smanjivanje na minimalno 50% ionako zakonska obaveza.

"Štoviše, različite zone imaju i dodatna ograničenja za maksimalan intenzitet rasvjete. Kako se čini, ovaj projekt je gotovo identičan onome iz 2021. kada je natječaj poništen zbog niza upita. Po tom projektu predviđena je klasa prometnice oko Jaruna kao M3, što su u upitima iz 2021. čak i neki projektanti rasvjete smatrali pretjeranim. Klase prometnice određene su normom za rasvjetu EN 13201, no određivanje klase i interpretacija tablice su u nekim dijelovima vrlo nejasni pa nerijetko ovise o dobroj volji projektanata", kaže naš sugovornik.

"Kod svakog projektiranja rasvjete treba uzeti u obzir uvjete ovisno o lokaciji prometnice. Akcijski plan rasvjete Zagreba iz 2020. pokazuje da je većina prometnica u gradu kategorije M4, a nešto manje M3. Na prometnicama M3 zahtijeva se svjetlina od 1 cd/m², koliko smo izmjerili na Slavonskoj aveniji kod Hrvatske bratske zajednice. Ni po kojoj logici nije normalno da cesta oko Jaruna bude osvijetljena intenzitetom kao Slavonska avenija. Kategorija prometnice M6 nalaže svjetlinu od 0.3 cd/m², dakle tri puta manju. To bi bilo sasvim primjereno za Jarun. Ovdje je riječ o nepotrebnom pretjerivanju u količini rasvjete, neprimjerenom za zeleni dio grada koji je praktički bez prometa", napominje Štromar.

"Zagreb ima svjetlije nebo od Beča"

Treba također istaknuti da su 2018., prije nego što se krenulo u izmjene rasvjete u Zagrebu, objavljena mjerenja koja su pokazala da je noćno nebo Zagreba zbog svjetlosnog onečišćenja dva do tri puta svjetlije od neba Beča, o čemu smo već pisali na Indexu.

Zagrepčani će biti osuđeni na desetljeća prejake rasvjete

Štromar kaže da nitko ne želi ukidanje rasvjete, već korištenje odgovarajućih intenziteta bez pretjerivanja - kao što se to radi u vlastitim domovima.

"Gradonačelnik Tomašević je prošle godine najavio ukidanje motoriziranog prometa na Jarunu, što je dodatan razlog da se upitamo kako to da se ide s tolikim osvjetljenjem, odnosno je li netko ispod radara htio sadašnjoj vlasti uvaliti skup i štetan projekt dok pozitivni pomaci u novim načinima korištenja Jaruna još nisu realizirani", kaže naš sugovornik.

"Nažalost, to će značiti da su Zagrepčani osuđeni na minimalno 30-40 godina pretjerane rasvjete. Bioraznolikost u gradovima možda zvuči kao oksimoron, no parkove i rekreacijska područja upravo zato treba zaštititi koliko je moguće. Jarun je utočište pticama i raznolikom biljnom svijetu. Ako vrste koje tamo traže utočište trenutno nisu ugrožene, ovo pokazuje da ne marimo što bi mnoge to mogle postati", poručio je Štromar.