UDRUGE osoba s različitim oblicima invaliditeta zatražile su danas da se u hrvatske zakone i sustave uvede jedinstveno i prepoznatljivo nazivlje kojim bi se definirala pojedina tjelesna oštećenja.

Iako je u Hrvatskoj još 1995. dogovoreno da nazive poput "invalidne osobe" ili "invalid" treba zamijeniti jedinstvenim nazivom "Osobe s invaliditetom", i dalje se u nizu zakona za istu stvar koristi dvadesetak različitih termina.

Uvođenjem jedinstvenog pojma želi se naglasiti da se "invalidnost" ne odnosi na cijelu osobu nego samo na određeni segment njezina funkcioniranja, rečeno je na okruglom stolu o suvremenom pristupu poimanja invalidnosti, koji je u Zagrebu organizirala Zajednica saveza osoba s invaliditetom hrvatske (SOIH).

"Brojnost nazivlja, poput invalid, invalidna osoba, osobe s dodatnim potrebama ili hendikepirane osobe unosi zabunu i nesporazume, a ukazuju da društvo tom problemu ne prilazi na pravilan način", rekao je predstavnik SOIH-a Zorislav Bobuš.

Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici udruga osoba s različitim oblicima invaliditeta, stručnjaci i predstavnici srodnih državnih ustanova.

Predsjednica saborskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku Snježana Biga Friganović rekla je da je njezin Odbor nastojao amandmanima mijenjati neujednačene termine koji su se koristili u zakonskim prijedlozima.

Naglasila je da se usvajanjem nacionalne strategije osoba s invaliditetom, uključivanjem udruga, ministarstva i lokalne zajednice u poboljšanje kvalitete života nastoji stvoriti jedan suvremeni pristup prema osobama s invaliditetom.

U Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2001. živi 429.421 invalidna osoba od čega je 245.897 muškaraca i 189.524 žena.

Od ukupnog broja invalidnih osoba 324.512 osoba sasvim je pokretno, dok je 104.909 osoba trajno ograničeno pokretno i trajno nepokretno.