KOORDINACIJA udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini pozvala je na hitnu zaštitu Hrvata u općini Bugojno u središnjoj Bosni nakon airsoft događaja pod nazivom "Tajna Titove vile" koji je okupio stotinjak sudionika iz različitih dijelova BiH.

"Grad okupirali bradati, naoružani muškarci"

BiH verzija Večernjeg lista je objavila tekst u kojem događaj opisuju kao “okupaciju grada od strane naoružanih muškaraca u vojnim odorama”.

"Zastrašujuće fotografije bradatih, do zuba naoružanih muškaraca u vojnim odorama, koji demonstriraju vještine gađanja, preplavile su danas bugojanske medije i unijele nemir među bugojanske Hrvate koji još nisu, niti mogu, zaboraviti ratne slike mudžahedina koji su im pobili najbliže, a mnoge od njih odveli u nepoznato", piše Večernji i dodaje da je jedina razlika između njih i mudžahedina "palestinska zastava na odorama sudionika".

Na Facebooku su dodali da se radi o scenama "koje lede krv u žilama".

Večernji navodi i da je posebno zabrinjavajuće da je načelnik općine Bugojno Edin Mašić taj događaj tretirao kao sportsko natjecanje.

Udruge HVO-a uputile poziv policiji, EU i NATO-u

Naknadno se oglasila Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini i upozorila kako ovakvi incidenti nisu samo alarmantni, već predstavljaju i ozbiljan napad na temeljne vrijednosti mira i sigurnosti.

"Prošloga vikenda, uz oznake radikalnih pokreta s arapskim simbolima na odorama, u Bugojnu su se okupile desetine osoba koje podsjećaju na radikalne i militarističke skupine", piše u priopćenju.

Pozvane su nadležne institucije, uključujući Srednjobosansku policiju, Tužiteljstvo, SIPA-u te međunarodne organizacije kao što su Europska unija, NATO i američko veleposlanstvo, da poduzmu hitne mjere i osiguraju javni mir u regiji.

Koordinacija također ističe kako će pratiti i dokumentirati sve aktivnosti povezane s tim radikalnim skupinama te zahtijeva da se poduzmu konkretne sankcije.

"Hrvati u središnjoj Bosni i Bugojnu nisu i neće biti prepušteni sami sebi. Očekujemo odlučan rad nadležnih tijela i spremni smo aktivno sudjelovati kako bismo osigurali da Bugojno i cijela središnja Bosna ostanu sigurna područja za život Hrvata", stoji u priopćenju.

U Bugojno se nakon rata vratilo tek nekoliko tisuća Hrvata

Koordinacija također ističe da je neprihvatljivo korištenje vojnih odora i obilježja koja podsjećaju na ratne i terorističke strukture. Takva okupljanja ponovno otvaraju teške rane iz prošlosti, podsjećajući na stradalničku sudbinu Hrvata Bugojna tijekom Domovinskog rata.

Tijekom bošnjačko-hrvatskog rata prognano je gotovo 15.000 Hrvata, a nakon rata vratilo ih se svega nekoliko tisuća. Prema popisu iz 2013. prijavljeno je više od 5500 Hrvata, a podaci Katoličke Crkve navode da je stvaran broj Hrvata katolika koji stalno žive u Bugojnu između 2000 i 3000.

U ratu je ubijeno više od 300 hrvatskih civila i vojnika, a još uvijek se traga za tijelima 15 ubijenih najviših hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika. Njih ukupno 22 bošnjačka Armija BiH najprije je zarobila, a zatim pogubila.

Do sada su otkrivena tijela sedmorice iz "Bugojanske skupine".