UDRUGA Hrvatski izvoznici u petak je vladine mjere za pomoć gospodarstvu ocijenila pravovremenim i korisnim, no smatraju kako je vlada dužna hitno donijeti i paket srednjoročnih mjera za daljnje ublažavanje posljedica krize uzrokovane koronavirusom.

Gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, Hrvatski izvoznici ocjenjuju kao remetilački događaj (disruptive case) u tržišnoj ekonomiji, čije će posljedice biti vidljive dugo nakon što sama kriza prođe.

Vlada je reagirala sa 63 mjere, koje izvoznici ocjenjuju pravovremenim i korisnim.

"Međutim, imajući u vidu širinu i dubinu krize ocjenjujemo da je Vlada dužna hitno donijeti i paket srednjoročnih mjera za daljnje ublažavanje posljedica ove krize", navode Hrvatski izvoznici, čije je Predsjedništvo nakon jučerašnje sjednice uputilo pismo vladi. 

Izvoznici od vlade očekuju donošenje konkretnijih mjera direktne pomoći, nepovratnih financijskih potpora i oprosta dijela duga za javna davanja poduzetnika u prerađivačkoj industriji i izvoznika koji su direktno pogođeni poremećajima na inozemnim tržištima i domaćem tržištu.

To je, kako ističu, ključno radi očuvanja proizvodnje i zaposlenosti u tekućem i budućim razdobljima, kako se gospodarstvo ne bi suočilo s dodatnim pogoršanjem strukture ekonomije. 

U okolnostima kada su kapaciteti državne intervencije definirani proračunskim ograničenjem, uz izvjesnost nižih javnih prihoda i otvaranja prema rastu proračunskog deficita i javnog duga, preraspodjela javnih rashoda dio je potencijalnog rješenja, smatraju izvoznici.

Na sličan način, dodaju, potrebna je preraspodjela sredstava i u sektoru privrede, odnosno u društvu kao cjelini.

Ističu kako ključna riječ svega toga treba biti solidarnost. "Teret krize treba biti raspoređen na sve dionike, odnosno svi dionici političkog, društvenog i gospodarskog života trebaju solidarno pridonijeti ublažavanju njenih posljedica koje bi mogle imati značajne nepovoljne dugoročne efekte", naglašavaju.

Pritom ističu da preraspodjela javnih rashoda ne smije ugroziti visinu plaća zdravstvenih djelatnika, civilne zaštite, policije i svih drugih službi koje su trenutno posebno aktivne, odnosno za njih treba osigurati dodatna sredstva kako bi se adekvatno valorizirao njihov rad. 

S druge strane, značajan dio zaposlenika javnog sektora trenutno nije aktivan, ili radi uz značajno smanjeno korištenje kapaciteta, "što opravdava privremenu isplatu nižih plaća kako bi se osigurala sredstva za bespovratnu državnu pomoć očuvanju proizvodnje i radnih mjesta u industriji".

Zaposleni u privatnom sektoru već sada su na udaru krize, bilo zbog sniženih primanja bilo zbog gubitka posla, te je izvjesno da će značajan dio njih zbog restrukturiranja i sanacije dijela poduzeća izgubiti posao, pa izvoznici ističu kako je u tom kontekstu važna uloga države u osiguranju minimalnog iznosa naknada osobama koje su izgubile posao. 

Izvoznici drže i kako solidarnost znači i da menadžeri u privatnim i javnim poduzećima pogođenim nepovoljnim ekonomskim učincima pandemije koronavirusa "trebaju sami sebi sniziti plaću i odreći se bonusa", a teret treba biti podijeljen i s vlasnicima kapitala, "koji se trebaju odreći isplata dividende", a sve kako bi se očuvala radna mjesta i opstanak poslovanja poduzeća.

"Ekonomski intervencionizam nužan i u domeni utjecaja monetarne politike"

"Osim kroz fiskalnu politiku, ekonomski intervencionizam nužan je i u domeni utjecaja monetarne politike", smatraju Hrvatski izvoznici. 

Zamjećuju, naime, kako su tekuće mjere HNB-a usmjerene na očuvanje stabilnosti tečaja kune, stabilnosti banaka i vrijednosti državnih obveznica u portfelju banaka i nebankovnih financijskih institucija. "S druge strane izvjesno je da oslobođena likvidnost neće biti iskorištena za financiranje potreba realne ekonomije - proizvodnje, izvoza i zaposlenosti (bez uvjetovane selektivne namjene ostat će 'zarobljena' u bankovnom sustavu), a isto tako je izvjesno da za većinu klijenata korporativnog sektora - banke neće moći koristiti novouvedene supervizijske pogodnosti tretmana kreditnog rizika jer klijenti ne ulaze u A kategoriju rizičnosti", upozoravaju. 

Napominju pritom kako je domet utjecaja monetarnih mjera ograničen i činjenicom da recesijski rizici demotiviraju dužničko financiranje poduzeća, čak i uz niske kamatne troškove zaduživanja, kako će kumuliranju obveza i kvarenju bilanca poduzeća pridonijeti i odgode otplate postojećih kredita, plaćanja fiskalnih davanja, nepodmirene obveze prema dobavljačima.

Brojnim poduzećima trebat će restrukturiranje i sanacija, a kriza likvidnosti prerast će u krizu solventnosti zbog čega je potrebno značajnije vlasničko ulaganje u kapital poduzeća, ističu izvoznici.

"U tu svrhu od ključne važnosti mogu biti programi HNB-a i HBOR-a kroz koje bi se kreditima iz primarne emisije financirao HBOR za potrebe dokapitalizacije proizvodnih poduzeća (odnosno posebni fondovi za gospodarsku suradnju), uz uvjet nadgledanja poslovanja saniranih poduzeća i obvezu prodaje vlasničkih udjela u roku do pet godina", predlažu Hrvatski izvoznici u priopćenju koje potpisuje predsjednik te udruge Darinko Bago.

Napominju također kako su mjere koje predlažu samo prvi paket srednjoročnih mjera te kako je, ovisno o razvoju situacije s krizom uzrokovanom koronavirusom, izvjesno da će biti potrebne i radikalnije mjere.